Požari otvorenoga prostora predstavljaju prirodnu katastrofu za cijeli prostor Republike Hrvatske, a osobito za njezin mediteranski dio. U Mediteranskom području opasnost od pojave požara povećava se uslijed depopulacije ruralnih područja i napuštanja poljoprivrednih površina. Kao mjera uklanjanja biljne mase s preostalih poljoprivrednih površina često se koristi njihovo spaljivanje. Na žalost, ponekada ovo spaljivanje uzrokuje pojavu požara otvorena prostora. Jedna od najvećih posljedica otvorenih požara je povećanje erozijskih procesa što uzrokuje smanjenje kvalitete tla, onečišćenje voda, povećanje emisije stakleničkih plinova, te smanjenje bioraznolikosti. Do sada na prostoru RH višegodišnja istraživanja o procesima tla i vode u post-požarnom periodu nisu provedena u dovoljnoj mjeri. U sklopu znanstvenog projekta istraživanje o erozijskim procesima, te utjecaj požara na kvalitetu tla i vode provodi se na više lokacija u Mediteranskoj Hrvatskoj. Malčiranje je mjera uključena u post-požarnu rehabilitaciju koja se pokazala učinkovitom u prevenciji degradacije tla. Istraživanje će otkriti najprikladnije agrotehničke zahvate za smanjenje degradacije tla u razdoblju nakon požara, stupanj negativnog djelovanja požara na fizikalne, kemijske i hidrološke karakteristike tla, te vremensku varijabilnost svojstava tla u post-požarnom periodu. Utvrdit će se povezanost otjecanja, erozije i gubitka hranjiva na opožarenim površinama u odnosu na karakteristike oborina i intenzitet gorenja. Također, utvrdit će se vremenski period povratka vegetacije na opožarenu površinu u odnosu na različite intenzitete gorenja. Koja potencijalna organska i anorganska onečišćenja erozijom vodom bi mogla završiti u površinskim vodama, na koji način požari degradiraju tlo, te u kojoj mjeri malč dovodi do povećanja kvalitete tla ključne su premise ovog istraživanja.