| Šifra projekta: IP-2018-01-1736 |
| Ustanova: Institut Ruđer Bošković |
| Trajanje projekta: 1.10.2018 – 30.9.2022. |
| Web stranica projekta |
Usluge ekosustava su ekološke značajke, funkcije ili procesi ekosustava koji imaju utjecaj na ljudsko blagostanje. Očuvanje cjelokupne biološke raznolikosti u šumama ima izrazito pozitivan utjecaj na ova staništa. Zbog položaja na spoju kontinentalne, sredozemne, panonske i alpske biogeografske regije, Hrvatska se u europskim okvirima ističe vrlo velikom bioraznolikošću. Šume su najsloženiji kopneni ekosustavi i najznačajniji tip staništa za gljive u kojem živi najveći broj vrsta. Zbog svoje iznimno velike bioraznolikosti (2-4 milijuna vrsta) i raznovrsnog životnog stila (simbionti, razgrađivači, patogeni) gljive imaju nekoliko ključnih ekoloških uloga u šumskim ekosustavima te su stoga nužne za zdravlje, stabilnost i opstanak ovih staništa. Ljudski utjecaj koji se ogleda u često prekomjernom iskorištavanju prirodnih resursa i položaj Hrvatske u jednom od svjetskih žarišta klimatskih promjena čine biološku raznolikost naših šuma vrlo ugroženom. Gljive su kod nas daleko najslabije istražena skupina organizama, pri čemu je do danas poznato tek 5.000 (25%) od ukupno procijenjenih 20.000 vrsta. DNA barkod je standardna kratka DNA sekvenca (kod gljiva ITS rDNA) koja je dovoljno varijabilna i različita kod svake pojedine vrste organizama. Glavni cilj projekta je istražiti raznolikost gljiva u šumama Hrvatske s naglaskom na metode DNA barkodiranja u kombinaciji s klasičnim taksonomskim pristupom temeljenim na morfologiji plodišta te analizirati utjecaj bioraznolikosti gljiva na šumske ekosustave. Globalno značajan doprinos projekta bit će nadopunjavanje međunarodnih javno dostupnih bioinformatičkih baza podataka DNA sekvencama vrsta gljiva koje do danas u tim bazama nisu zastupljene. Sve vrste za koje su u ovom projektu dobiveni DNA barkodovi kategorizirat će se u trofičke skupine (patogene, mikorizne i saprotrofne vrste) i procijenit će se status ugroženosti tih vrsta u Hrvatskoj. Rezultati projekta imaju veliki potencijal primjene u šumarstvu, prehrambenoj industriji, farmaciji te zaštiti prirode. Podaci o DNA barkodovima vrsta gljiva posebno su značajni u šumarstvu za relativno brzu i preciznu identifikaciju, kontrolu i suzbijanje patogena drveća i invazivnih vrsta gljiva čija je aktivnost potencirana ekstremnim i kontinuirano nepovoljnim klimatskim događajima.
Ovo je interdisciplinarni projekt u području biotehničkih i prirodnih znanosti na kojem surađuje ukupno 14 znanstvenika, od čega 10 iz Hrvatske te 4 inozemna (Češka, Španjolska i Slovenija). Na projektu sudjeluje i nekoliko mladih znanstvenika koji izrađuju svoje doktorske disertacije ili su trenutno zaposleni na poslijedoktorskim pozicijama. U projekt u skorije vrijeme očekujemo i uključivanje još jednog poslijedoktoranda financiranog iz sustava razvojnih koeficijenata.
Dr. sc. Armin Mešić je od stjecanja doktorata (2006.) bio voditelj 8 i suradnik na dvadesetak znanstvenih i stručnih nacionalnih i međunarodnih projekata. Trenutačno je voditelj dvaju projekata s učešćem međunarodnih znanstvenika. Osim opisanog projekta „Unapređenje usluga šumskih ekosustava Hrvatske kroz vrednovanje bioraznolikosti gljiva temeljenoj na DNA barkodiranju (ForFungi DNA)”, trenutačno je hrvatski voditelj projekta „Ekofiziološki status netipičnih biljnih partnera tartufa i njihov značaj za opstanak i rasprostiranje tartufa” financiranog od Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te Javne agencije za istraživačku djelatnost Republike Slovenije u okviru hrvatsko-slovenske bilateralne znanstvene suradnje (2020-2021). Osim vodstava projekata trenutačno je kao suradnik uključen u nekoliko međunarodnih znanstvenih projekata koji za cilj imaju istražiti biološku raznolikost gljiva na svjetskoj razini. To su FunAqua, međunarodni projekt istraživanja gljiva u vodenim ekosustavima financiran od University of Tartu iz Estonije, kao i Global Spore Sampling Project (GSSP) koji obuhvaća istraživanje bioraznolikosti gljiva putem prikupljanja spora iz zračnih struja, financiran od Helsinki Institute of Life Science (HiLIFE) iz Finske. U prvoj polovici 2020. godine očekuje se početak provedbe projekta Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama (PERSPIRE) financiranog iz Europskih strukturnih fondova za poticanje primijenjenih istraživanja znanstvenih institucija RH u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama. U ovome projektu imat će ulogu suradnika i koordinatora istraživačkih aktivnosti vezanih za bioraznolikost gljiva na molekularnoj razini.
