Projektom „Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas” nastoje se prikazati raznoliki utjecaji tijela vlasti na likovne umjetnosti te na interpretaciju djela likovnih umjetnosti od kraja 18. stoljeća do danas. U navedenome je razdoblju područje današnje Hrvatske pripadalo raznim državama, Austro-Ugarskoj, prvoj i drugoj Jugoslaviji, Italiji, Mađarskoj, NDH, i tijela vlasti svih tih država ostavila su traga na polju umjetničke produkcije. Istraživači na projektu pokrivaju razne segmente utjecaja države na umjetnost: na karikaturu, crtež, slikarstvo, skulpturu, arhitekturu, fotografiju, grafiku, a bave se i vrlo specifičnim temama kao što je sudbina umjetnina iz plemićkih zbirki nakon Drugog svjetskog rata, nastavom povijesti umjetnosti koju preko kurikuluma od početaka do danas oblikuju državne institucije, kao i utjecajem vlasti na muzejsku politiku. Po hrvatskim i europskim muzejima i arhivima već tijekom prve godine projekta suradnici su prikupili golemu količinu novoga materijala, istodobno dokumentirajući fotografijom i tekstovima suvremena događanja s polja odnosa umjetnosti i države.

Do sada je ovaj projekt rezultirao cijelim nizom sudjelovanja na znanstvenim skupovima, objavom radova u znanstvenim časopisima te monografijama. Kako se istraživači bave hrvatskom baštinom preko svojih radova doprinose njezinoj popularizaciji u svijetu, ali i pozicioniranju u kontekstu europske i svjetske baštine.

U svijetu u kojemu se sve veći dio komunikacije bazira na vizualnom i u regiji koja je opterećena prošlošću, projekti s temama poput ovoga mogu polučiti veliko zanimanje javnosti što se vidi kako kroz čitanost članaka nastalih u sklopu projekta, tako i po posjećenosti izložbi koje priređuju suradnici na projektu. Suradnica S. Bulimbašić sudjelovala je tako u realizaciji izložbe vezane za 100. obljetnicu utemeljenja Jugoslavije, F. Dulibić je obradio politički plakat na izložbi o Andriji Mauroviću, Z. Maković ratni opus slikara V. Becića, D. Damjanović djelovanje mađarskih arhitekata u Hrvatskoj na izložbi koja se priprema o mađarsko-hrvatskim vezama. U sklopu projekta u pripremi je i skup o odnosu umjetnosti i države u Srednjoj Europi koji bi se trebao održati u rujnu 2020. godine.

Koliko je tema projekta aktualna pokazuju i recentna događanja vezana za zagrebački potres od 22. 3. 2020. Jedan od ciljeva ovoga projekta predstavljalo je, naime, istraživanje odnosa države prema obnovi Zagreba i okolice nakon potresa 1880., pa se mnoge paralele mogu povući s recentnom situacijom, odnosno s pitanjem koliko i kako trebaju lokalna i državna tijela vlasti reagirati obzirom na događanja u potresu u usmjeravanju i nadziranju obnove grada, zaštiti baštine, financiranju radova, itd. Projektom se istražuje i način na koji je država utjecala na likovne umjetnosti općenito u kriznim vremenima, poput ratova ili vremena gospodarske krize. Ovogodišnja COVID-19 epidemija otvorit će stoga mogućnost istraživanja utjecaja krize koju je uzrokovala na aktualnu državnu kulturnu politiku prema muzejima, izložbama, likovnoj produkciji, itd.