prof. dr. sc. Dragan Damjanović

Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas

Zelena potkova u Zagrebu s nizom javnih zgrada (HAZU, knjižnica HAZU, Umjetnički paviljon, Glavni željeznički kolodvor)
Šifra projekta: IP-2018-01-9364
Ustanova: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Trajanje projekta: 15. 10. 2018. – 14. 10. 2022.
Web stranica projekta

Projektom „Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas” nastoje se prikazati raznoliki utjecaji tijela vlasti na likovne umjetnosti te na interpretaciju djela likovnih umjetnosti od kraja 18. stoljeća do danas. U navedenome je razdoblju područje današnje Hrvatske pripadalo raznim državama, Austro-Ugarskoj, prvoj i drugoj Jugoslaviji, Italiji, Mađarskoj, NDH, i tijela vlasti svih tih država ostavila su traga na polju umjetničke produkcije. Istraživači na projektu pokrivaju razne segmente utjecaja države na umjetnost: na karikaturu, crtež, slikarstvo, skulpturu, arhitekturu, fotografiju, grafiku, a bave se i vrlo specifičnim temama kao što je sudbina umjetnina iz plemićkih zbirki nakon Drugog svjetskog rata, nastavom povijesti umjetnosti koju preko kurikuluma od početaka do danas oblikuju državne institucije, kao i utjecajem vlasti na muzejsku politiku. Po hrvatskim i europskim muzejima i arhivima već tijekom prve godine projekta suradnici su prikupili golemu količinu novoga materijala, istodobno dokumentirajući fotografijom i tekstovima suvremena događanja s polja odnosa umjetnosti i države.

Do sada je ovaj projekt rezultirao cijelim nizom sudjelovanja na znanstvenim skupovima, objavom radova u znanstvenim časopisima te monografijama. Kako se istraživači bave hrvatskom baštinom preko svojih radova doprinose njezinoj popularizaciji u svijetu, ali i pozicioniranju u kontekstu europske i svjetske baštine.

U svijetu u kojemu se sve veći dio komunikacije bazira na vizualnom i u regiji koja je opterećena prošlošću, projekti s temama poput ovoga mogu polučiti veliko zanimanje javnosti što se vidi kako kroz čitanost članaka nastalih u sklopu projekta, tako i po posjećenosti izložbi koje priređuju suradnici na projektu. Suradnica S. Bulimbašić sudjelovala je tako u realizaciji izložbe vezane za 100. obljetnicu utemeljenja Jugoslavije, F. Dulibić je obradio politički plakat na izložbi o Andriji Mauroviću, Z. Maković ratni opus slikara V. Becića, D. Damjanović djelovanje mađarskih arhitekata u Hrvatskoj na izložbi koja se priprema o mađarsko-hrvatskim vezama. U sklopu projekta u pripremi je i skup o odnosu umjetnosti i države u Srednjoj Europi koji bi se trebao održati u rujnu 2020. godine.

Koliko je tema projekta aktualna pokazuju i recentna događanja vezana za zagrebački potres od 22. 3. 2020. Jedan od ciljeva ovoga projekta predstavljalo je, naime, istraživanje odnosa države prema obnovi Zagreba i okolice nakon potresa 1880., pa se mnoge paralele mogu povući s recentnom situacijom, odnosno s pitanjem koliko i kako trebaju lokalna i državna tijela vlasti reagirati obzirom na događanja u potresu u usmjeravanju i nadziranju obnove grada, zaštiti baštine, financiranju radova, itd. Projektom se istražuje i način na koji je država utjecala na likovne umjetnosti općenito u kriznim vremenima, poput ratova ili vremena gospodarske krize. Ovogodišnja COVID-19 epidemija otvorit će stoga mogućnost istraživanja utjecaja krize koju je uzrokovala na aktualnu državnu kulturnu politiku prema muzejima, izložbama, likovnoj produkciji, itd.

Oton Iveković, Poljubac mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu, 1906., Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Dr. sc. Dragan Damjanović rođen je 31. 10. 1978. u Osijeku. Završio je studij povijesti i povijesti umjetnosti 1997. – 2002. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je od 2003. nastavio svoju znanstveno-istraživačku karijeru. Magistrirao je 2005., a doktorirao 2007. U zvanje redovitog profesora izabran je 2019. Glavno su mu područje istraživačkog interesa povijest arhitekture, slikarstva i skulpture 19. i prve polovine 20. stoljeća. Bio je voditelj uspostavnog projekta HRZZ-a 2014. – 2017. Objavio je niz knjiga, članaka te priredio niz izložbi, od kojih osobito treba istaknuti knjige i izložbe o Hermanu Bolléu, te Otto Wagner i hrvatska arhitektura.