U časopisu Chemosphere objavljeni najnoviji rezultati istraživanja atmosferskog taloženja metala u tragovima na površinske vode Srednjeg Jadrana

Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković, Zavoda za istraživanje mora i okoliša te Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada objavile su prva saznanja o atmosferskom taloženju metala u tragovima na površinske vode Srednjeg Jadrana.

Rad naslovljen Atmospheric Deposition of Biologically Relevant Trace Metals in the Eastern Adriatic Coastal Area, objavljen u časopisu Chemosphere (IF 7.086), nastao je u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-2018-01-3105 BiREADI – Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje”, voditeljice dr. sc. Sanje Frka Milosavljević.

Atmosferski prijenos nije samo značajni, već često i dominantni put kojim se prirodne i antropogene tvari prenose s kopna na morsko područje. Jednom unesene putem procesa suhog i mokrog taloženja, atmosferske lebdeće čestice postaju vanjski izvor hranjivih ali i toksičnih tvari za vodene ekosustave. U ovom je radu po prvi puta istražena varijabilnost atmosferskih koncentracija biološki značajnih metala u tragovima (Zn, Cu, Pb, Co, Ni, Cd) te njihovi taložni tokovi na površinske vode Srednjeg Jadrana. Na morskoj postaji Martinska, Šibenik provedeno je šestomjesečno uzorkovanje atmosferskih lebdećih čestica, ukupne taložne tvari iz atmosfere te površinske vode s dubine od 1 m kao i površinskog mikrosloja mora koji predstavlja samu granicu faza more-atmosfera.

Ova studija pokazuje da taloženje materijala iz atmosfere predstavlja značajni izvor tragova metala u priobalnom području Srednjeg Jadrana. Pritom intenzivne epizode otvorenih požara i donosi saharske prašine značajno utječu na intenzitet tokova taloženja tragova metala, pri čemu su takvi ekstremni ali uobičajeni događaji za mediteranska obalna područja odgovorni za veći dio ukupne depozicije tragova metala na Srednjem Jadranu. Specifičnost provedene studije je i u istraživanju poveznice između atmosfere i mora, odnosno tankom sloju mora koji ih dijeli – površinskom mikrosloju mora. Kao gornji milimetar morske površine, površinski mikrosloj predstavlja prirodno međufazno područje od iznimne okolišne važnosti za sve procese izmjene tvari i energije između atmosfere i mora. Akumulacija ukupnih tragova metala u uzorcima površinskog mikrosloja mora prikupljenima nakon otvorenih požara ukazuje da takvi događaji, posebice oni praćeni oborinama, značajno utječu na razdiobu tragova metala u površinskim slojevima mora. Zbog brzih promjena bioloških i fizikalno-kemijskih svojstava uslijed vanjskih utjecaja, uključujući i atmosfersko taloženje, površinski mikrosloj mora predstavlja ključno područje rane detekcije ljudskog utjecaja i klimatskih promjena na morski sustav.