Povodom 20. obljetnice osnivanja Zaklada je pokrenula natječaj za najbolju znanstvenu fotografiju. Cilj natječaja je bio prikazati hrvatske znanstvenike i okruženje u kojemu rade te promovirati važnost slika i vizualizacija u današnjoj znanosti. Natječaj je bio otvoren od 30. lipnja 2021. do 14. rujna 2021. Na natječaj se prijavilo 66 autora s ukupno 230 fotografija raspoređenih u 5 kategorija.
Formiran je stručni žiri za ocjenjivanje fotografija, koji se sastojao od sljedećih članova:
Stručni žiri pregledao je sve fotografije i odabrao najbolje fotografije u pojedinim kategorijama (2.000 HRK) te dobitnika glavne nagrade u iznosu od 5.000 HRK.
Naziv fotografije: Međuzvjezdani ples u području treće petlje u Mliječnoj stazi
Autor fotografije: Vibor Jelić i Ana Erceg
Organizacija: Institut Ruđer Bošković
Opis fotografije: U prostoru između zvijezda unutar Mliječne staze, visokoenergetske kozmičke zrake, većinom elektroni, spiralno plešu oko nevidljivih magnetskih silnica i pri tome zrače radiovalove (tzv. sinkrotronsko zračenje). Emitirani valovi imaju preferirani smjer titranja koji se može promijeniti pri prolasku valova kroz ionizirani međuzvjezdani plin prožet magnetskim poljem (tzv. Faradayeva rotacija). Na slici je prikazano uhvaćeno sinkrotronsko zračenje Mliječne staze pomoću radioteleskopa LOFAR u području Treće petlje koja je nastala eksplozijom supernove. Slika obuhvaća oko 1200 kvadratnih stupnjeva neba. Za usporedbu, puni Mjesec na nebu zauzima oko 0.2 kvadratna stupnja.
Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: IP-2018-01-2889 – Razumijevanje zračenja na niskim radio frekvencijama: Ususret novoj generaciji radio teleskopa
Obrazloženje žirija: Fotografija Međuzvjezdani ples u području treće petlje u Mliječnoj stazi na zanimljiv način prikazuje komunikaciju čovjeka sa svemirom. Poruke koje nam kozmičke zrake šalju iz područja naše galaksije pretočene su u crno-bijelu fotografiju koja dočarava bogatstvo informacija koje dobivamo iz svemira, a koje znanstvenici nastoje protumačiti. Stoga se ova fotografija predlaže za Nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju u kategoriji “Predmet istraživanja”.
Naziv fotografije: Life in an anaerobic chamber
Autor fotografije: Lorena Selak
Organizacija: Institut Ruđer Bošković
Opis fotografije: Segmentiranje korera u svrhu mikrobiološke analize.
Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: DOK-2018-09-1550 / IP-2020-02-9021 – Mikrobna ekologija jezerskih ekosutava – novi pristup
Obrazloženje žirija: Neočekivan, pa i zbunjujući prizor pokazuje tipičan postupak čija pojavnost nerijetko izmiče pogledima gledatelja. Zanimljiva piramidalna kompozicija sastoji se od plastične “komore” unutar koje se odvija jedan od postupaka mikrobiološke analize. Kadrom dominira neravna plastična površina koja se gotovo stapa s rukavicama laborantice, povučene u srednji plan. Neobični odnosi boja te nečisti uvjeti rada pridonose dinamičnom fotografskom prizoru o jednom od postupaka imanentnog znanstvenim istraživanjima, zbog čega se ova fotografija predlaže za Nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju u kategoriji “Znanstvenici izbliza”.
Naziv fotografije: Susreti
Autor fotografije: Klara Filek
Organizacija: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet
Opis fotografije: Znanstvenice uzorkuju glavatu želvu u Akvariju Pula. Uzorkuju se mikroorganizmi s kože i oklopa kako bi dobili što više informacije u kakvom okoliše žive morske kornjače i kako im možemo pomoći u rehabilitaciji.
Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: UIP-05-2017-5635 – Mikrobiom glavate želve (Caretta caretta): uvid u epizoičke i endozoičke zajednice
Obrazloženje žirija: Fotografija Susreti dočarava napore znanstvenika da očuvaju rijetke životinjske vrste naših krajeva. Briga za očuvanje hrvatskog akvatorija i bogatstva njegovih stanovnika očituje se u ovom “susretu” znanstvenika s glavatom želvom i svojevrsnoj “suradnji” na prikupljanju podataka potrebnih da se ova vrsta morskih kornjača zaštiti od izumiranja. Fotografija šalje jasnu ekološku poruku i zato se predlaže za Nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju u kategoriji “Na terenu”.
Naziv fotografije: Mama, moj jezik ne izgleda tako
Autor fotografije: Ines Carović
Organizacija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Opis fotografije: Djeca su došla na posao u sklopu vrtićkog projekta „Djeca na roditeljskom poslu, roditeljski posao u vrtiću”. Nakon probe kacige koja stabilizira ispitanikovu glavu kod ultrazvučnog istraživanja jezika koji se odmah može vidjeti na zaslonu računala – dijete je reklo – ali mama, moj jezik ne izgleda tako. I pokazalo jezik da ga svi vide.
Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: IP-2016-06-5367 – Koartikulacija u hrvatskom govoru: instrumentalno istraživanje
Obrazloženje žirija: Fotografija „Mama, moj jezik ne izgleda tako“ prikazuje sudjelovanje djece u znanstvenom istraživanju. Slika jasno ocrtava dječji pogled na znanost, prihvaćanje istraživanja kao zabavu, dječju radoznalost koja u velikoj mjeri motivira i “odrasle” znanstvenike i u širem smislu pozitivan odnos prema znanosti. Istraživanje je na ovoj slici prihvaćeno od strane djeteta ispitanika kao zanimljiva i društveno korisna aktivnost. Fotografija se zato predlaže za Nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju u kategoriji “Znanost u društvu”.
Naziv fotografije: SEM mikrografije polimerne mješavine PLA/PELD
Autor fotografije: Domagoj Vrsaljko
Organizacija: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: UIP-2014-09-3154 – Razvoj materijala za 3D tiskanje mikroreaktora
Obrazloženje žirija: Foto kolaž-video “SEM mikrografije polimerne mješavine PLA/PELD” prikazuje mogućnosti fotografije, u ovom slučaju kroz leće mikroskopa, da nam prikaže onu stranu naše stvarnosti koja je van dometa ljudskog osjetila vida. Fotografije od kojih je sačinjen kolaž, iako savršeno oštre i jasnih detalja, djeluju kao neki apstraktni oblici ili svjetovi koji nas, prosječnog gledaoca, neminovno angažiraju izazivajući naše asocijacije. Kako se fotografije izmjenjuju u krug sve više zumirajući, tako se i oblici i omjeri mijenjaju u kadru, a s njima i naše asocijacije, a naš angažman ne prestaje. Zato se ova fotografija predlaže za Nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju u kategoriji “Kolaž/video”
Naziv fotografije: Pogled kroz tikvicu
Autor fotografije: Alen Bjelopetrović
Organizacija: Institut Ruđer Bošković
Opis fotografije: Kristalizacija produkta pročišćenog kromatografijom na koloni.
Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: IP-2019-04-9951 – Mehanokemijska aktivacija i funkcionalizacija veze C–H potaknuta paladijem i usmjerena ligandom
Obrazloženje žirija: Fotografija “Pogled kroz tikvicu” prikazuje neobičnu vizuru radnog okruženja jednog laboratorija. U prednjem planu kadra fokus je na tikvicu, zbog čijeg se oblika i tekućine kojom je ispunjena postiže efekt objektiva “riblje oko”. Njegovo svojstvo je da lovi, iako izobličeno, kadar od skoro 180 stupnjeva pa tako, unatoč načinu kadriranja i zamućenoj pozadini, vidimo veći dio laboratorija. Fotografija simbolički prenosi pogled na rad u laboratoriju, često usmjeren na konkretnu, sitnu materiju ili procese koji zapravo imaju utjecaj na puno veće sisteme. Pored toga, slika u tikvici je izokrenuta, što navodi na pomisao o analognom (filmskom) negativu i činjenicu, da je fotografija u originalu uvijek obrnuta stvarnost. Zato se ova fotografija predlaže za Glavnu nagradu.
Osim ovih novčanih nagrada, žiri je odlučio dodijeliti posebno priznanje za najbolju seriju fotografija istog autora. Ovo priznanje dodjeljuje se Palmi Orlović Leko za pet fotografija terenskog istraživanja u Lonjskom polju.
Obrazloženje žirija: Serija fotografija na inventivan, estetski zasnovan način opisuje proces znanstvenog istraživanja u parku prirode. U nizu detalja nije naznačen samo interes za egzaktne pokazatelje koji se utvrđuju mjerenjima i procjenama, nego i zanimanje za okoliš i njegove vjekovne karakteristike. Ujednačene kvalitete i pozorno komponiranih kadrova, fotografije dokumentiraju prirodne mijene močvarnog staništa koje se odvijaju u sporom ritmu, u skladu s izmjenama godišnjih doba ili doba dana. Zbog navedenih karakteristika ovoj seriji dodjeljuje se Posebno priznanje žirija.
Od odabranih fotografija pristiglih na natječaj izrađena je digitalna izložba, koja se može pogledati ovdje. Osim ovoga, početkom 2022. godine Zaklada planira postaviti fizičku izložbu odabranih fotografija na javnim površinama u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.
Zaklada ovim putem čestita dobitnicima i zahvaljuje svim autorima koji su podnijeli svoje fotografije. Zaklada će ove fotografije koristiti u budućim promotivnim materijalima.
