prof. dr. sc. Stela Jokić

Primjena inovativnih tehnika ekstrakcije bioaktivnih komponenti iz nusproizvoda biljnoga podrijetla - ByProExtract

Šifra projekta: UIP-2017-05-9909
Ustanova: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku , Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Trajanje projekta: 02.01.2018. – 31.12.2022.
Web stranica projekta

Projekt ByProExtract

Tijekom svake industrijske prerade nastaje otpad. U Hrvatskoj se godišnje proizvede 60 000 tona mandarina, a 50 % te mase čini otpad. Od 10.500 tona proizvedenog duhana godišnje, čak 30 % se odbaci ili na polju ili tijekom prerade. Čak i proizvodnja čokolade gomila velike količine otpada, odnosno kakaove ljuske. Takvi nusproizvodi obično se odlažu, ili rjeđe koriste kao kompost ili hrana za životinje.

U sredini poteškoće leži prilika.

Otpad citrusa, poglavito kora, bogati su eteričnim uljima ali i fenolnim spojevima kao što su hesperidin, neohesperidin, neoeritrocin, narirutin, naringin i tangeritin. Kakao ljuska bogat je izvor metilksantina (teobromin, teofilin, kofein), katehina, epikatehina i kofeinske kiseline. Duhanski otpad bogat je nikotinom ali i solanesolom i fenolnim spojevima, poglavito rutinom i klorogenskim kiselinama.

Ok. Znamo da su tu, ali kako do njih?

Možemo vrlo lako, primjenjujući konvencionalne tehnike ekstrakcija. Idu jako brzo, potrošimo hrpu energije i mnogo toksičnih otapala. Naravno to je sve jako štetno za okoliš ali i za onog koji to radi. U konačnici dobijemo ekstrakt s vrlo malim iskorištenjem i koji je vrlo vjerojatno toksičan jer nismo uspjeli odijeliti otapalo u potpunosti.

Može li drugačije?

To je pitanje koje najviše volimo. Naravno da može, primjenom inovativnih tehnika ekstrakcije. One su zelene, bez štetnih utjecaja na čovjeka i okoliš.

Kako to? Kako to?

Primjenom šest inovativnih zelenih ekstrakcijskih tehnika: superkritične CO2 ekstrakcije, ekstrakcije vodom u supkritičnom stanju, ekstrakcije potpomognute mikrovalovima, ekstrakcije potpomognute ultrazvukom, ekstrakcije potpomognute hladnom plazmom i ekstrakcije eutektičnim otapalima.

I to je onda to, supermoćni ekstrakt s biološkom aktivnosti?

Pa i ne baš. Ekstrakt treba analizirati, odrediti koji bioaktivni spojevi se nalaze u njemu i kakve aktivnosti on ima. Sve to odraditi u mnogo ponavljanja, statistički obraditi i modelirati. Zatim prevesti tekući oblik u praškasti primjenom inovativnih tehnika sušenja kao što su liofilizacija i sušenje raspršivanjem. Jer zašto klasično kad može inovativno?!

Brže, Više, Jače

Osim toga radimo i optimizacije svakog pojedinog procesa ekstrakcije. Što bi značilo uz što manji utrošak energije, u što kraćem vremenu dobiti što više ekstrakta sa što boljim svojstvima.

Ide li to nama uopće?!

Uglavnom da, a ponekad imamo i poteškoća.

Ali u protekle 2,5 godine trajanja projekta objavili smo 21 rad, 3 poglavlja u knjigama. Ova istraživanja potakla su i članove našeg tima na 26 sudjelovanja na domaćim i međunarodnim kongresima. Doktoriralo se i magistriralo.

Pa i nije loše zar ne? A tek smo na polovici našeg puta.

Prof. dr. sc. Stela Jokić rođena je 31. srpnja 1982. u Našicama, gdje je maturirala 2000. Diplomirala je 2006. na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, gdje je i doktorirala 2011. godine. U cilju znanstvenog usavršavanja boravila je nekoliko mjeseci na Technische Universität München–Institute for Food Process Engineering Freising-Weihenstephan u Njemačkoj, na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, na Fakultetu kemijske i prehrambene tehnologije u Bratislavi, na Department of Chemical and Environmental Process Engineering, Budapest University of Technology and Economics u Budimpešti, Graz University of Technology, Biotehnički fakultet Ljubljana te Fakultet kemije i kemijskog inženjerstva u Mariboru. 15 mjeseci radila je u SAD-u preko CCUSA programa „Work Experience USA“. Objavila je preko 100 znanstvenih radova. Aktivno je sudjelovala u radu nekoliko znanstvenih i stručnih projekata te je bila voditelj 11 znanstveno-istraživačkih projekata. Za svoj dosadašnji rad dobila je više priznanja i nagrada, među kojima se ističu Državne nagrade za znanost, nagrade Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ) kao i prestižna međunarodna nagrada Danubius Young Scientists Award.