| Šifra projekta: IP-2022-10-5438 |
| Ustanova: Institut za filozofiju |
| Trajanje projekta: 18.12.2023. – 17.12.2027. |
| Web stranica projekta |
Projekt Nove teme u hrvatskoj filozofiji od 1874. do 1945. godine ima tri glavna inovativna momenta:
– Kao što naslov projekta ukazuje, projekt je usredotočen na teme koje su nove na taj način što dosad ili nisu uopće ili tek vrlo djelomično obrađene u znanstvenoj literaturi. Izraz „nove“ djelomično se odnosi i na to da su neke od tih tema bile „nove“ i u navedenom razdoblju: feminizam koji je tad bio u samim začecima u svijetu te odnos psihologije i filozofije.
– Drugi moment sastoji se u tome da se istraživanju hrvatske filozofije pristupa tematski, umjesto do sada uobičajenog pristupu koji je u središte stavljao određenog filozofa (što je razvidno iz literature koja je gore navedena).
– Treći moment je istraživanje novih i neobrađenih teme iz hrvatske filozofije u jasno određenom vremenskom okviru od 1874. do 1945. godine. Radi se o jednom dosad ne jasno prepoznatom, ali jasno razgraničenom i ključnom povijesnom razdoblju u kojem se je definirala moderna hrvatska filozofija.
Planirani rezultati projekta:
Objaviti trideset i jedan članak u A1 i A2 časopisima te u časopisima indeksiranima u bazi SCOPUS i/ili WoS.
Prevesti i objaviti prijevod knjige La filosofia nelle scuole secondarie iz 1899. godine Albina Nađa.
Objaviti monografiju o Helene Druskowitz na engleskom jeziku.
Urediti knjigu Nove teme iz hrvatske filozofije od 1874. do 1945. godine.
Napisati monografiju o estetici Pavla Vuk-Pavlovića.
Napisati monografiju o Vilimu Keilbachu i počecima psihologije u Hrvatskoj.
Napisati elektroničku knjigu o bibliografiji časopisa Kršćanska škola.
Objaviti rukopis Markovićeva spisa „Aristotelova Poetika“.
Organizirati dvije konferencije s međunarodnim sudjelovanjem. Prvi u drugoj godini projekta (Hrvatska filozofija od 1874. do 1945. godine u europskom kontekstu) i drugi u četvrtoj godini projekta (Nove teme u hrvatskoj filozofiji od 1874. do 1945. godine).
Organizirati radionicu o relevantnosti tema koje su istraživali hrvatski filozofi u razdoblju između 1874. do 1945. godine unutar europskih filozofskih kretanja.
Organizirati radionicu o pitanju nacionalne filozofije.
Izlagati na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Održati četiri kolokvija u kojima će projektni suradnici iznositi rezultate svojih istraživanja.
Održati šest javnih predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu kako bi se popularizirala hrvatska filozofija između 1874. do 1945. godine.
Organizirati jednom godišnje radne sastanke na kojima će suradnici iznositi svoje rezultate istraživanja, nove spoznaje i eventualne probleme;
Organizirati okrugli stol Što nakon kraja projekta – ciljevi i perspektive.
Ivana Skuhala Karasman rođena je 1975. godine u Varaždinu gdje je završila osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 1994. upisala je studij filozofije i kroatologije na Hrvatskih studijima Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2011. godine doktorirala, obranivši disertaciju pod naslovom Predviđanje u srednjevjekovnoj i renesansnoj prirodnoj filozofiji (u djelima H. Dalmatina, F. Grisogona, J. Dubrovčanina). Zaposlena je na Institutu za filozofiju u zvanju znanstvene savjetnice. Pročelnica je Odsjeka za hrvatsku filozofiju i glavna urednica Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine. Dobitnica je Nagrade za izvrsnost Instituta za filozofiju 2016. i 2017. godine (s Lukom Boršićem).
Najvažnije publikacije:
