Projekt Nove teme u hrvatskoj filozofiji od 1874. do 1945. godine ima tri glavna inovativna momenta:

– Kao što naslov projekta ukazuje, projekt je usredotočen na teme koje su nove na taj način što dosad ili nisu uopće ili tek vrlo djelomično obrađene u znanstvenoj literaturi. Izraz „nove“ djelomično se odnosi i na to da su neke od tih tema bile „nove“ i u navedenom razdoblju: feminizam koji je tad bio u samim začecima u svijetu te odnos psihologije i filozofije.

– Drugi moment sastoji se u tome da se istraživanju hrvatske filozofije pristupa tematski, umjesto do sada uobičajenog pristupu koji je u središte stavljao određenog filozofa (što je razvidno iz literature koja je gore navedena).

– Treći moment je istraživanje novih i neobrađenih teme iz hrvatske filozofije u jasno određenom vremenskom okviru od 1874. do 1945. godine. Radi se o jednom dosad ne jasno prepoznatom, ali jasno razgraničenom i ključnom povijesnom razdoblju u kojem se je definirala moderna hrvatska filozofija.

Planirani rezultati projekta:

• Objaviti trideset i jedan članak u A1 i A2 časopisima te u časopisima indeksiranima u bazi SCOPUS i/ili WoS.

• Prevesti i objaviti prijevod knjige La filosofia nelle scuole secondarie iz 1899. godine Albina Nađa.

• Objaviti monografiju o Helene Druskowitz na engleskom jeziku.

• Urediti knjigu Nove teme iz hrvatske filozofije od 1874. do 1945. godine.

• Napisati monografiju o estetici Pavla Vuk-Pavlovića.

• Napisati monografiju o Vilimu Keilbachu i počecima psihologije u Hrvatskoj.

• Napisati elektroničku knjigu o bibliografiji časopisa Kršćanska škola.

• Objaviti rukopis Markovićeva spisa „Aristotelova Poetika“.

• Organizirati dvije konferencije s međunarodnim sudjelovanjem. Prvi u drugoj godini projekta (Hrvatska filozofija od 1874. do 1945. godine u europskom kontekstu) i drugi u četvrtoj godini projekta (Nove teme u hrvatskoj filozofiji od 1874. do 1945. godine).

• Organizirati radionicu o relevantnosti tema koje su istraživali hrvatski filozofi u razdoblju između 1874. do 1945. godine unutar europskih filozofskih kretanja.

• Organizirati radionicu o pitanju nacionalne filozofije.

• Izlagati na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

• Održati četiri kolokvija u kojima će projektni suradnici iznositi rezultate svojih istraživanja.

• Održati šest javnih predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu kako bi se popularizirala hrvatska filozofija između 1874. do 1945. godine.

• Organizirati jednom  godišnje radne sastanke na kojima će suradnici iznositi svoje rezultate istraživanja, nove spoznaje i eventualne probleme;

• Organizirati okrugli stol Što nakon kraja projekta – ciljevi i perspektive.