Nedavna studija predvođena istraživačima s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu objavljena u časopisu The Lancet Regional Health – Europe pružila je vitalne uvide u srednjoročne posljedice ograničenja povezanih s pandemijom COVID-19 na tjelesni fitnes djece. Prvi autor studije provedene u suradnji s Fakultetom za šport u Ljubljani je doktorand HRZZ-a Antonio Martinko, a jedan od glavnih autora članka je njegov mentor izv. prof. Maroje Sorić, oboje istraživači Laboratorija za mjerenje i praćenje tjelesne aktivnosti zagrebačkog Kineziološkog fakulteta.
Dokazi prije ove studije nagovijestili su potencijalne negativne posljedice epidemioloških ograničenja vezanih uz pandemiju: smanjenu tjelesnu aktivnost, produljeno vrijeme provedeno pred ekranom i produljeno vrijeme spavanja. Studija je obuhvatila opsežan uzorak od ukupno 41.330 djece iz različitih regija Slovenije koja su praćena tijekom četiri godine pomoću nacionalnog sustava za praćenje fitnesa SLOfit.
Bitno je naglasiti da se ova studija provela na dječjoj populaciji – skupini koja se često podcjenjuje u raspravama o zdravlju. Implikacije su duboke, budući da je tjelesni fitnes u djetinjstvu izravno povezan s tjelesnim, mentalnim i kognitivnim zdravljem. Također služi kao prediktor cjeloživotnih zdravstvenih ishoda. Štoviše, ovo je istraživanje pomno ispitalo utjecaj pandemije na djecu s normalnom tjelesnom masom, prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću prije pandemije, stavljajući u središte pozornosti učinak COVID-19 na nejednakosti u zdravlju među različitim skupinama djece s obzirom na status uhranjenosti.
Rezultati ove studije otkrivaju da su tijekom pandemije djeca doživjela značajno smanjenje različitih komponenti tjelesnog fitnesa. Međutim, posljedice oslikavaju složeniju sliku, s različitim trendovima koji se pojavljuju s obzirom na spol, status uhranjenosti i komponente fitnesa. Što je najupečatljivije, studija je otkrila da se tjelesni fitnes kod većine djece nije u potpunosti vratio na razine prije pandemije. Ovo naglašava potrebu za inicijativama na populacijskoj razini, usmjerenim na revitalizaciju tjelesnog fitnesa djeca. Iako ciljani pristupi nisu preporučljivi u ovoj fazi, kreatori politika i službenici javnog zdravstva sada imaju jedinstveni skup podataka i rezultata koji omogućavaju učinkovitije kreiranje intervencija.
Rezultati nude kritički poziv na akciju. Ranjive skupine, kao što su djevojke s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću, zahtijevaju posebnu pozornost. Potencijalne inicijative stoga uključuju promicanje tjelesne aktivnosti, usađivanje zdravih navika u prehrani i spavanju, smanjenje sjedilačkog ponašanja i vremena provedenog pred ekranom te poboljšanje tjelesne pismenosti. Ovi napori, utemeljeni na čvrstim dokazima, obećavaju bolje zdravlje i dobrobit naše djece.
Studija je provedena je u okviru projekta STOP, financiranog od strane programa Europske komisije za istraživanje i inovacije Obzor 2020 u okviru Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 774548. Rad glavnog autora znanstvenog članka Antonia Martinka, financirala je Hrvatska zaklada za znanost, DOK-2020-01-3728.
