Povišen arterijski tlak (arterijska hipertenzija) glavni je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u svijetu, koje često mogu biti spriječene primjenom zdravog životnog stila. U svrhu smanjenja pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti važno je održavati preporučene granične vrijednosti arterijskog tlaka ≤ 130/80 mm Hg. Od procijenjenih 1,13 milijardi ljudi s hipertenzijom, manje od 1 na 5 ima vrijednosti arterijskog tlaka unutar preporučenih graničnih vrijednosti. Ukupna prevalencija hipertenzije u Europi kod odraslih osoba iznosi  30–45% (u Hrvatskoj 37,5%) a starenjem populacije, povećanjem tjelesne težine i sjedilačkim načinom života očekuje se da će se učestalost hipertenzije u svijetu nastaviti povećavati.

U posljednjih nekoliko desetljeća brojne studije pokazale su da je unos kuhinjske soli pozitivno povezan s ranim razvojem čimbenika kardiovaskularnog rizika. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) identificirala je smanjenje unosa soli kao jednu od najvažnijih mjera za poboljšanje zdravlja stanovništva, te preporučila smanjenje potrošnje soli do 5 g (1 žličica) dnevno kod odraslih kako bi se prevenirala hipertenzija, bolesti srca i moždani udar. S obzirom na provedena istraživanja uočeno je da Hrvati dnevno unose trostruko više soli nego je potrebno, od 12 do 16 g.

Rezultati  projekta „Epidemiologija hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj (EH – UH 2)“ omogućit će utvrđivanje najznačajnijih čimbenika za razvoj arterijske hipertenzije i njihove povezanosti s ishodima u Republici Hrvatskoj. Ujedno, dobit će se podaci o kretanju prevalencije, kontroli arterijske hipertenzije, unosu kuhinjske soli i povezanosti unosa soli s arterijskom hipertenzijom, te o unosu joda općenito. S obzirom na tematiku projekta koji je temelj za izradu doktorskog rada, očekivani znanstveni doprinos očitovat će se kroz analizu promjene prevalencije, svjesnosti o unosu soli, liječenja i kontrole hipertenzije.