U ponedjeljak, 18. prosinca 2023. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je završna konferencija projekta IP-2019-04-3325 „Nutritivna i funkcionalna vrijednost koprive (Urtica dioica L.) primjenom suvremenih hidroponskih tehnika uzgoja (URTICABioFuture)”. Projekt se provodio od siječnja 2020. i službeno završava 14. siječnja 2024., a voditeljica projekta je prof. dr. sc. Sandra Voća.
Kopriva je od davnina poznata kao ljekovita vrsta, a još je Hipokrat isticao vrijednost ove vrste kao hrane i kao lijeka. U Hrvatskoj se kopriva ne uzgaja komercijalno, već se sakuplja s prirodnih staništa ili se za potrebe hrvatskog tržišta uvozi iz drugih zemalja. Međutim, važno je navesti da između samoniklih i uzgajanih (kultiviranih) biljaka postoje određene razlike u kemijskom sastavu koje utječu na kvalitetu finalnog proizvoda. Stoga su se istraživači u ovom projektu usredotočili na kultiviranu koprivu.
Projektni tim isprobao je brojne tehnike uzgoja koprive u zaštićenom prostoru, agrotehničke mjere i kombinacije sastava hranjivih otopina te ispitao njihov utjecaj na prinos, morfološka i kemijska svojstva te nutritivni sastav listova koprive. Cilj je također bio razviti i unaprijediti mogućnosti pakiranja i skladištenja lista koprive s ciljem očuvanja specijaliziranih metabolita. Autori su u okviru projekta identificirali hidroponske tehnike uzgoja kao optimalnu tehniku u proizvodnji novog, nutritivno vrijednog proizvoda s niskim negativnim otiskom na okoliš.
U okviru projekta dosad je objavljeno 7 znanstvenih radova u Q1 i Q2 časopisima, a članovi istraživačkog tima su sudjelovali na 9 međunarodnih i domaćih kongresa. Izrađeno je sedam diplomskih radova, a u tijeku je i izrada dviju doktorskih disertacija (Nevena Opačić, Mia Dujmović)
Iako se kopriva u prošlosti češće koristila za prehranu, danas je njezina upotreba u navedene svrhe značajno zanemarena. Upravo je i jedan od ciljeva projektnog tima popularizirati koprivu kao povrće potrebno na našim jelovnicima te je u tu svrhu u sklopu projekta izrađen i priručnik naslova „Uzgoj koprive” namijenjen proizvođačima zelenog lisnatog povrća kao i ostalim zainteresiranima vezano uz mogućnosti uzgoja, specifični kemijski sastav, brojne mogućnosti upotrebe i dobrobiti koprive za ljudsko zdravlje. Listovi koprive okusom podsjećaju na špinat i mogu se pripremati na mlijeku, koristiti u roladama, kratko prženi kao „čips“, u pripremi juha, variva, rižota, pita, kruha, tjestenina. Od lista koprive mogu se pripremati i razna jaka alkoholna pića poput biljnog likera. No ipak, možda danas još uvijek jedan od najpopularnijih i najčešće korištenih prehrambenih proizvoda od koprive je vodeni infuz od suhih listova (pripravak poput čaja) koji se koristi kao diuretik, za „čišćenje” mokraćnih puteva.
Od ostalih mogućnosti upotrebe koprive izdvajamo njezinu upotrebu u tekstilnoj industriji, gdje se koristi u proizvodnji vlakana visoke izdržljivosti. Jedna zanimljivost je da su se tijekom I. svjetskog rata, zbog nemogućnosti opskrbe pamukom, vojne uniforme počele izrađivati od tkanine izrađene od koprive. Kopriva se kroz povijest koristila i kao prirodno bojilo, i to najčešće za potrebe bojanja tkanine prilikom čega se ekstrakcijom korijena dobivala žuta boja, a od stabljike zelena te za izdvajanje klorofila koji se koriste u prehrambenoj industriji. Zbog dokazanog pozitivnog djelovanja na brojne fiziološke procese u životinjskom organizmu koristi se u ishrani domaćih životinja, a u poljoprivredi se uglavnom koristi kao prirodno gnojivo i kao bioinsekticid. Daleko je najpoznatija primjena koprive u farmakološke svrhe – dokazano je njezino antioksidativno, protuupalno, antimikrobno, antifungalno, antivirusno, antiulkusno, antireumatsko i antikancerogeno djelovanje.
