izv. prof. dr. sc. Marina Protrka Štimec

Književne revolucije

Šifra projekta: IP-2018-01-7020
Ustanova: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Trajanje projekta: 12. 11. 2018. – 11. 11. 2022.
Web stranica projekta

Četverogodišnji istraživački projekt „Književne revolucije” usmjeren je na istraživanje naslijeđa avangarde u književnom i društvenom polju. Polazeći od kritičkog razmatranja historijske avangarde u svjetlu novih metodologija i pristupa, a u širem srednjoeuropskom i južnoslavenskom kontekstu, projektni cilj je razvoj temeljnih znanja i teorijsko-metodološke paradigme za razumijevanje i analizu koncepata književnih revolucija utemeljenih u estetskoj autonomiji književnosti. Kao glavni cilj projekta držimo nužnim identificirati pretpostavke koje su omogućile avangardnu književnu revoluciju te opisati tekstualnu mrežu simboličkih i političkih praksi koje zajednički tvore revolucionarni, emancipacijski potencijal književnosti, a posebno smo usmjereni na njegove raznolike manifestacije u književnim tekstovima kanonskih autora hrvatske i srodnih književnosti.

Naše istraživačke aktivnosti i znanstveni doprinosi raspoređeni su u tri zadana problemska fokusa:

  1. novi opis poetike kanonskih pisaca (pjesnika, prozaika i dramatičara) hrvatskog modernizma;
  2. iznalazak teorijske i metodološke platforme za istraživanje koncepata i praksi koje generiraju emancipacijski potencijal književnosti te daljnja istraživanja povijesti avangarde;
  3. u svjetlu inovativnih teorijskih pristupa redefinirati i repozicionirati pojam avangarde u transhistorijskom smislu u novijoj povijesti književnosti.

U istraživanju kombiniramo nekoliko disciplina – književnu i kulturnu teoriju, a u njihovu okviru napose marksističku i postmarksističku, psihoanalitičku, feminističku i kritičku teoriju, povijest književnosti, kulturnu povijest, intelektualnu povijest i estetičku teoriju. Spomenute teorijske pristupe kombiniramo s kvalitativnim metodama istraživanja poput analize diskursa, tekstualne analize i s njima povezanim metodama (semiotika, psihoanaliza, hermeneutička interpretacija) koje nam, uz pomnu filološku obradu teksta, omogućuju nove interpretacije književnih tekstova i značajnih autorskih opusa novije hrvatske književnosti.

Na projektu smo dosad ostvarili niz temeljnih aktivnosti: prikupljanje materijala, istraživanje književne i historiografske građe i teorijske literature, objavljivanje znanstvenih članaka u domaćim i inozemnim časopisima na hrvatskom i engleskom jeziku (svi redom statusa A1, te u WoSCC, CC i Scopus bazama podataka), priprema tematskog bloka u znanstvenom časopisu, sudjelovanje na međunarodnim konferencijama u zemlji i inozemstvu, prikupljanje i prevođenje dosad neprevedene teorijske literature, organizacija tribine Književne revolucije: naslijeđe avangarde u hrvatskoj književnosti, održane 19. rujna 2019. na Filozofskom fakultetu, organizacija okruglog stola Problemske mreže odnosa revolucije i književnosti, održanog 4. svibnja 2021. na Filozofskom fakultetu i online. U daljnjem radu predstoji nam objavljivanje znanstvenih knjiga i zbornika teorijskih tekstova koji su u pripremi, diseminacija u vidu znanstvenih radova i sudjelovanja na konferencijama te organizacija međunarodne konferencije u zadnjoj godini projekta uz publikaciju zbornika.

Marina Protrka Štimec (Split, 1975) je izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1998. godine diplomirala kroatistiku i filozofiju, 2002. magistrirala, a 2008. doktorirala s radom „Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća”. U znanstvenom, stručnom i nastavničkom radu bavi se temama kanona, pamćenja, identiteta, medija, povijesti i teorije nacionalne i dječje književnosti. Samostalnim izlaganjima sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim međunarodnim znanstvenim skupovima. Objavila je znanstvene monografije Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. st. (2008.) i Politike autorstva. Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti (2019), priredila kritičko izdanje Članaka Ivane Brlić Mažuranić (2013), uredila zbornike Veliki Vidar. Stoljeće Grigora Viteza (2013, s D. Zalar i D. Zima) i “Ja kao svoja slika”. Diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića (2020, s A. Ryznar). Od 1998. do 2008. suradnica je na projektu Hrvatske književne bibliografije, od 2018. voditeljica projekta Književne revolucije, a suradnica na projektu Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer ideja na političkom i kulturnom polju u 18. i 19. stoljeću – (HRZZ IP-2018-01-2539).