| Šifra projekta: IP-2016-06-2563 |
| Ustanova: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet |
| Trajanje projekta: 1.3.2017. – 28.2.2021. |
| Web stranica projekta |
Slatkovodni su ekosustavi pod sve većim antropogenim pritiskom što negativno utječe na njihovu bioraznolikost, a time i na njihovo funkcioniranje te na usluge koje pružaju. Bioraznolikost posebice ugrožavaju globalne klimatske promjene i unos stranih vrsta. Stoga je cilj ovog projekta istražiti njihov utjecaj na slatkovodne organizme. U fokusu predloženog projekta su tri slatkovodne zavičajne vrste (potočni i plemeniti rak, potočna pastrva) koje imaju ključnu ulogu u ekosustavima, osiguravaju njihovo normalno funkcioniranje (rakovi) i ekonomski su značajne (pastrve). Njihov nestanak iz staništa značajno mijenja slatkovodne ekosustave, dovodi do promjena u dinamici transporta sedimenta te uzrokuje promjene u sastavu zajednica. Ove su vrste osjetljivi na promjene u staništu, a zbog negativnog antropogenog utjecaja i sve izraženijih klimatskih promjena, ugrožene su i zaštićene međunarodnim i nacionalnim zakonima. Cilj predloženog projekta je istražiti genetsku varijabilnost odabranih populacija ove tri vrste upotrebom mitohondrijskih, nuklearnih i mikrosatelitnih DNA biljega i doprinijeti novim spoznajama o njihovoj evolucijskoj povijesti i nasljeđu te identificirati njihove evolucijski bitne jedinice i jedinice upravljanja. Isto tako cilj je razviti modele potencijalno pogodnih područja za invazivne vrste rakova i strane linije pastrva kako bismo mogli predvidjeti područja i zavičajne populacije koja će biti pod njihovim najvećim pritiskom u budućnosti. Nadalje, cilj je izraditi modele pogodnosti staništa za proučavane zavičajne vrste, te njihova projekcija u budućnost prema različitim scenarijima klimatskih promjena što će omogućit identifikaciju područja koja će biti izrazito nepogodna za njihovo preživljavanje, kao i područja koja će osigurati njihov dugotrajni opstanak. Očekujemo da će dobiveni rezultati poslužiti kao kvalitetna osnova za izradu adekvatnih konzervacijskih strategija i planova upravljanja s ove tri osjetljive i ključne vrste slatkovodnih ekosustava.
Prof. Ivana Maguire rođena je 1968. u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 1993. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila je 1996. na Université Catholique de Louvain‐La‐Neuve, u Belgiji. Od 1997. zaposlena je na Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu gdje je doktorirala 2002. Vodila je znanstvene te stručne i znanstveno-popularizacijske projekata. Predaje brojne kolegija na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom, te je sudjelovala u kreiranju novih kolegija u okviru Bolonjskog procesa. Bila je voditelj diplomskih, magistarskih, doktorskih i radova dobitnika Rektorove nagrade, a trenutno u okviru HRZZovog projetka je voditeljica doktorandice Leone Lovrenčić koja je financirana kroz “Projekt razvoja karijere mladih istraživača”. Njezina znanstvena djelatnost je usmjerena na istraživanje različitih aspekta deseteronožnih rakova porodice Astacidae (rasprostranjenost, biologija, ekologija, molekularna filogenija, konzervacija). Objavila je više od 52 znanstvena rada, 1 priručnik i 3 poglavlja u znanstvenim knjigama. Sudjelovala je na mnogobrojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, bila pozvani predavač na nekoliko skupova. Sudjeluje u recenzentskim postupcima za međunarodne znanstvene časopise, članica je uređivačkog odbora časopisa Natura Croatica te upravnog odbora Međunarodne udruge astakologa (IAA).
