U središtu istraživanja projekta je starija hrvatskoglagoljska zbornička baština, osobito najstariji cjelovito sačuvani hrvatskoglagoljski Pariški (Borislavićev) zbornik Slave 73 iz 1375. godine. Značajan broj, preko trideset hrvatskoglagoljskih zborničkih kodeksa, sačuvan je iz razdoblja od 15. do 17. stoljeća. Međutim, iz starijega razdoblja hrvatske srednjovjekovne književnosti postoje tek fragmenti koji svjedoče o postojanju glagoljskih neliturgijskih zbornika, primjerice Budimpeštanski odlomak (12. st.), Pazinski fragmenti (14. st.) i odlomci tzv. Krčkog pasionala (14. st.), a cjelovito je sačuvan samo Pariški (Borislavićev) zbornik Slave 73. Dosadašnja istraživanja ovoga izuzetno vrijednog i opsežnog (296 pergmentnih folija) rukopisa pokazala su da bi bilo potrebno ne samo nastaviti nego i intenzivirati istraživanje zborničkoga sadržaja te proširiti proučavanje i na zborničke dijelove koji do sada nisu bili obuhvaćeni istraživanjima. Namjera je projektnoga prijedloga da se multidisciplinarnim filološkim, književnopovijesnim, tekstološkim, jezičnim analizama te povijesnoliturgijskim istraživanjima detaljno opiše Pariški zbornik Slave 73, istraže njegove društvene, liturgijske, književne i estetske funkcije te da se utvrdi odnos zbornika prema hrvatskoglagoljskoj liturgijskoj tradiciji (brevijarima, misalima, ritualima) i neliturgijskoj baštini (drugim zbornicima). U daljnjem proučavanju osobita bi pažnja bila posvećena činjenici da je Borislavićev zbornik rijedak primjer glagoljaške knjige namijenjene ženskoj čitalačkoj ili slušateljskoj publici, jer je u kolofonu zabilježeno da je napisan za redovnice šibenskog samostana svetog Julijana. Istraživački ciljevi projekta su: pripremiti latinično transliterirano izdanje glagoljskoga Pariškoga zbornika Slave 73; multidisciplinarno, književnopovijesno, tekstološko, jezično, povijesnoliturgijsko istraživanje najstarijega cjelovito sačuvanoga glagoljskoga zbornika; istražiti Pariški zbornik Slave 73 u kontekstu drugih hrvatskoglagoljskih liturgijskih i neliturgijskih spomenika.

Utvrđivanje izvora i predložaka na temelju kojih je ovaj glagoljski kodeks oblikovan, zasigurno će proširiti spoznaje o tragovima filoloških, književnih, liturgijskih i kulturnih utjecaja u srednjovjekovnoj Hrvatskoj.