Današnji način života iziskuje razvoj osobnih kompetencija i životnih vještina kojima će se održati mentalno zdravlje i vlastita dobrobit, u fizičkom, mentalnom i društvenom smislu. U slučajevima kada su zdravstvena stanja i/ili bolesti, kao i nemogućnost nošenja sa svakodnevnim stresom i pritiscima povezani s osobnim kompetencijama, navikama i ponašanjem, tada je od izrazite važnosti potaknuti pojedinca na razvoj otpornosti (engl. resilience) te edukacijom razviti motivaciju za promjenom načina života.

Uz navedenu edukaciju, jedan od dodatnih pristupa u poboljšanju mentalnog zdravlja i kvalitete života te poticanju osoba u procesu samoučinkovitog upravljanja zdravljem je svjesna usredotočenost (engl. mindfulness). Navedena tehnika potječe iz budističke tradicije te je postala predmet znanstvenih istraživanja u posljednja tri desetljeća. Iako pojam svjesne usredotočenosti nije u potpunosti definiran, navedena tehnika odnosi se na sposobnost promatranja vlastitog iskustva s namjerom, u sadašnjem trenutku i bez osuđivanja čime pojedinac svoju pažnju obraća prema mislima i emocijama te time utječe na neuroplastičnost mozga i poboljšanje kognitivnih funkcija. Sukladno tome, može poslužiti kao alat u razvoju osobnih kompetencija i životnih vještina, odnosno potaknuti pojedinca u razvoju otpornosti i promjeni životnih navika. Sustavni pregled istraživanja vezan uz svjesnu usredotočenost i neurofiziologiju mozga pokazao je da prakticiranje svjesne usredotočenosti povećava amplitude alfa i theta valova koji pozitivno utječu na pažnju pojedinca i njegovu opuštenost. Također, istraživanja su pokazala da svjesna usredotočenost pozitivno utječe na svakodnevni stres, anksioznost i depresiju, kao i na specifična psihijatrijska stanja poput deficita pažnje/hiperaktivnog poremećaja.

Ovo istraživanje doprinijet će definiranju, provedbi i prilagodbi budućih javnozdravstvenih intervencija koje se odnose na mentalno zdravlje, samoučinkovitost upravljanja zdravljem i kvalitetu života u pozadini različitih epidemioloških situacija poput aktualne koja je uzrokovana pandemijom COVID-19. Znanstveno temeljeni rezultati predmetnog istraživanja dat će uvid u učinkovitost elektroničkog načina provedbe javnozdravstvenih intervencija u usporedbi s konvencionalnim (izravnim) što može biti od koristi nositeljima javnih politika i javnim vlastima u organizaciji i provedbi zdravstvenih politika. Krajnji cilj ovog istraživanja jest poboljšanje zdravstvene sigurnosti građana, promicanje zdravlja i zdravog načina života te generiranje i širenje informacija o zdravlju