Zbog svojih pozitivnih karakteristika, nanomaterijali su postali tema od velikog interesa, zbog čega je njihova proizvodnja i uporaba sve veća u mnogim granama industrije. Među brojnim nanomaterijalima sve veći značaj dobivaju nanočestice srebra, bakra i plastike, odnosno polistirena. Nanočestice srebra i bakra se zbog svojih iznimnih antibakterijskih i antifungalnih svojstava sve više koriste u agronomiji u obliku pesticida, ali i u medicinskoj i tekstilnoj industriji, dok se nanočestice polistirena, odnosno plastike, koriste od sredine prošlog stoljeća u mnogim komercijalno dostupnim proizvodima kao što su ambalaža za hranu, ali i u agronomiji u svrhu kontroliranog ispuštanja kemikalija. Zbog kontinuiranog porasta proizvodnje i korištenja navedenih nanomaterijala, nanočestice srebra, bakra i polistirena izravno ili neizravno završavaju u raznim vodenim ekosustavima gdje je još uvijek nedovoljno razjašnjen njihov utjecaj. Alge kao proizvođači hrane i pročišćivači voda imaju ključnu ulogu u ekosustavu, pa je potrebno istražiti učinke navedenih nanočestica na alge.

Cilj istraživanja je usporediti učinke toksičnosti nanočestica srebra s dva tipa omotača, nanočestica bakra u dvao ksidacijska stanja i nanočestica polistirena bez i s dvije funkcionalne skupine na morfološke i ultrastrukturne promjene, pojavu oksidacijskog stresa te promjene u fotosintezi i proteomu stanica slatkovodne alge Chlorella vulgaris kako bi se utvrdili mehanizmi toksičnosti pojedinih nanomaterijala. Ispitat će se i učinak ionskog oblika srebra i bakra kako bi se razlučiloje li toksičnost posljedica djelovanja samih nanočestica i/ili iona koji se s njih otpuštaju.