“Kriza je uvijek ubirala svoj namet napetosti, proturječnosti, ona je prirodni pokretač naše povijesti”, kaže Jean Baudrillard (Simulacija i zbilja, 2001., str. 254). Upravo je kriza i analiza društvenih sustava poput obitelji, grada, države, regije … kao svojevrsna antropološka konstanta ljudskog društva u fokusu istraživanja projekta  ASKiNS21. Interdisciplinaran u svojoj osnovi jer povezuje znanost o književnosti i sociologiju, ovaj uspostavni istraživački projekt istražuje odnos suvremene njemačke, engleske i hrvatske književnosti prema krizi i sustavima u krizi, a polazi od hipoteze kako književnost 21. stoljeća ima subverzivan odnos njima. Aktualnost istraživanja proizlazi iz proučavanja povijesnog trenutka na prijelazu stoljeća koji obilježava globalno krizno stanje i koje se može razvrstati na različite vrste krize: zdravstvenu (COVID-19), političku (Europa: Rusija-Ukrajina-Bjelorusija; Bliski Istok i sjeverna Afrika i dr.), gospodarsku (velika gospodarska kriza iz 2008., trenutna inflacija), ekološku (klimatske promjene) i druge. Književnosti odnosno svi oblici narativa kao temeljna ljudska potreba među prvima su koji reflektiraju društvenu situaciju te sudjeluju i u njenu sukreiranju, u fokusu su ovog istraživanja iz područja znanosti o književnosti te će se analizom književnih djela njemačkog, engleskog i hrvatskog govornog područja objavljenih u prvoj četvrtini 21. stoljeća, uočiti obrasci ponašanja u sustavima u krizi, načini njena (ne)prevladavanja, potencijalna kritika, promjene društvene svijesti i odnosa i drugi fenomeni koji se iz zbilje prelijevaju u književnost. Književnost kao pojava koja nas “uči bez učenja” stoga može dugoročno pomoći u razumijevanju situacije, a sistematizacija proznih i dramskih djela s početka stoljeća dati uvid u europske i domaće književne trendove. Terenskim istraživanjima na festivalima književnosti i intervjuima s aktualnim autorima doći će se do potpunije slike načina prikazivanja fenomena krize u društvenim sustavima, kreirat će se korpus i baza podataka s mnoštvom aktualnih i relevantnih književno-znanstvenih i socioloških podataka te će biti izrađene dvije doktorske disertacije radnih naslova “Kriza obitelji u drami prve četvrtine 21. stoljeća” (Iris Spajić) te “Kriza grada i građanske svijesti u suvremenoj prozi” (Marijana Mandić, projekt DOK-2021-02-5932). Projekt se povodi na Filozofskom fakultetu Osijek pod voditeljstvom doc. dr. sc. Sonje Novak, a uključene su i Akademija za umjetnost i kulturu Osijek (doc. dr. sc. Katarina Žeravica) te Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru (doc. dr. sc. Marijana Jeleč).

Vezana vijest