Zbog sve većeg zagađenja okoliša te neprimjerenog trošenja prirodnih resursa raste potreba za razvijanje čišćih, bržih i ekonomski isplativijih metoda za sintezu različitih vrsta postojećih i novih kemikalija. Izvedivost ovog temeljnog koncepta zelene kemije istražena je na sintezi organopaladijevih kompleksa u okviru doktorske disertacije Alena Bjelopetrovića, mag. chem.
Glavni ciljevi doktorske disertacije su: primjena metoda u čvrstom stanju, mehanokemije i ubrzanog starenja, u sintezi organopaladijevih kompleksa aktivacijom veza C–H u azobenzenima različitim paladijevim(II) katalizatorima, [Pd(OAc)2]3, PdCl2(MeCN)2, PdCl2, [Pd(MeCN)4][BF4]2, istraživanje mehanizma i kinetike aktivacije veze C–H praćenjem reakcija u čvrstom stanju in situ Ramanovom spektroskopijom, istraživanje afiniteta organopaladijevih spojeva prema specifičnim aminokiselinama i nukleobazama UV-Vis i fluorescencijskom spektroskopijom te mehanokemijska sinteza organopaladijevih derivata s različitim bočnim anionskim i neutralnim ligandima.
Aktivacija veze C–H postignuta je svim korištenim paladijevim(II) katalizatorima pri čemu je ustanovljeno da njihova reaktivnost raste u sljedećem nizu [Pd(OAc)2]3 < PdCl2(MeCN)2 < PdCl2 < [Pd(MeCN)4][BF4]2. In situ praćenje reakcija Ramanovom spektroskopijom u kombinaciji s ex situ mjerenjima otkrilo je kako katalitičke količine tekućina različitih kiselo-baznih svojstava i protičnosti, kao i odabrane krute tvari dodane kao aditivi modificiraju katalizatore i njihovu reaktivnost.
Osim što je aktivacija inertne veze C–H katalizatorima paladija(II) jedna od najjednostavnijih i najčešćih metoda za sintezu organopaladijevih spojeva, predstavlja i ključni je korak u sintezi velikog broja organskih spojeva. Stoga bi dobiveni rezultati mogli pomoći u budućem razvoju reakcija funkcionalizacije veze C-H veze primjenom čišćih, okolišu prihvatljivih metoda.