Krajem 2023. godine završila je provedba istraživačkog projekta IP-2019-04-5897 „Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština“ koji je od 2020. vodila dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.
Na temelju literature koja je bila objavljena do 2014. godine bilo je vidljivo da se unutar hrvatske znanstvene zajednice u stotinu godina od početka rata nije dostatno razvio diskurs o Prvom svjetskom ratu, odnosno da on po stupnju istraženosti zaostaje za drugim ratnim sukobima u kojima su sudjelovali Hrvati tijekom 20. stoljeća. Tek su povodom obilježavanja stogodišnjice izdane brojne knjige, znanstveni radovi, zbornici i katalozi izložbi. Većina znanstvenih radova bavila se vojnim, diplomatskim i političkim aspektima Prvoga svjetskoga rata odnosno ujedinjenjem južnoslavenskih zemalja u novu državnu zajednicu, dok su teme iz društvene i kulturne povijesti zanemarene ili obrađene tek usput. Cilj ovog projekta bio je istražiti ‚kulturu sjećanja’ na Prvi svjetski rat u Hrvatskoj za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije kroz sustavno upoznavanje s ‚politikama sjećanja’ (zakonodavni okvir), praksama obilježavanja ‚mjesta sjećanja’ i ‚komemorativnim praksama’ tijekom Prvoga svjetskoga rata i u međuratnom razdoblju nakon njega. Uz voditeljicu projekta projektni tim bio je sastavljen uglavnom od povjesničara, ali i povjesničara umjetnosti, sociologa i etnologa/antropologa.
Od 2020. do danas članovi projekta proveli su brojna terenska i arhivska istraživanja, sudjelovali na domaćim i inozemnim konferencijama te pozvanim predavanjima, organizirali dva međunarodna skupa, objavili brojne radove. Projekt je predstavljen u hrvatskom javnom prostoru gostujući u radijskim emisijama, ali i držeći javna predavanja (Kliofest). Projektni tim je izradio popis lokacija na kojima su pronađena spomen obilježja koja su postavljena kao znak sjećanja na pale austro-ugarske vojnike u Prvom svjetskom ratu. Na teritoriju Hrvatske (koliko je do sada locirano) podignuto je nešto više od stotinu obilježja palim austro-ugarskim vojnicima u formi spomenika, spomen ploča, natpisa i raspela. Većina spomenika postavljena je na civilnim, odnosno vojnim grobljima, u krugu ili unutar župne crkve, a najmanje u središtu mjesta. U njihovo postavljanje bili su uključeni mještani i suborci, a najmanje službene (civilne i vojne) vlasti. Obilježavanje stogodišnjice potaknulo je u nekim mjestima postavljanje novih spomenika, međutim komemorativne prakse nisu zaživjele. Autori zaključuju da je nakon obilježavanja završetka Prvoga svjetskog rata 2018. na međunarodnoj razini, za državne institucije u Republici Hrvatskoj Prvi svjetski rat ponovno postao zaboravljeni rat.
Više o rezultatima projekta možete pročitati u elaboratu objavljenom u Biblioteci Instituta Ivo Pilar autorica Ljiljane Dobrovšak i Vijolete Herman Kaurić te na mrežnoj stranici projekta.
