POLAZIŠTE

U ovom se projektu proučava govorni diskurs prvenstveno starije djece s različitim jezičnim znanjem (kontrolirano jezičnim testovima) te s različitim tijekom jezičnog usvajanja (jednojezični i dvojezični govornici, različit socioekonomski status, uredan i narušen jezični razvoj).

Projekt se temelji na višerazinskom pristupu (eng. multilevel approach) u analizi diskursa (Frederiksen i sur. 1990), koji polazi od Jakobsonove ideje da su jezične razine međusobno povezane te da međuodnosi između različitih dijelova cjeline nužno moraju biti uzeti u obzir. Za razliku od pristupa diskursu koji naglašavaju samo jednu od razina obrade kao ključnu, višerazinski pristup prati nastajanje nadrečeničnih cjelina na lokalnoj (sintaktičke, morfološke i leksičke osobine) i na globalnoj razini (opća struktura diskursa). Ovakav pristup najbolje odražava multifaktorsku prirodu diskursa. S druge strane, orijentiranost k više razina analize donosi i posebnu zahtjevnost. Svaka od razina definiranih u višerazinskom pristupu te mjere koje se rabe za njezinu procjenu jezično su specifične. Primjerice, veznici (na razini rečenice i na razini diskursa) razlikuju se od jezika do jezika kao i načini morfološkog označavanja, sintaktičke strukture i slično. Višerazinski pristup do sada se rijetko upotrebljavao u istraživanjima jezičnog usvajanja, to jest u istraživanjima u kojima bi se odredila i opisala postupna usvojenost jezičnih znanja potrebnih za proizvodnju diskursa na svakoj od razina.

Područje proučavanja strukture diskursa, diskursa u jezičnom razvoju te procjene diskursa u velikoj je mjeri neistraženo. Ovo je posebice točno ako se u obzir uzme da se većina teorija, pristupa te mjera temelji na engleskom jeziku i, kao drugi pristupi jezičnom usvajanju koji su se modificirali i temeljem novih podataka iz drugih jezika, zahtijeva validaciju podatcima tipološki različitih jezika. Stoga sveobuhvatno proučavanje govornog diskursa različitih populacija pridonosi razvoju do sada nedovoljno istraživački zastupljenog područja, primjeni modela na drugačiju populaciju te prilagodbi načina analize (primjerice, različitih jezičnih mjera) hrvatskom jeziku.

Ciljevi projekta:

1. opisati razvoj diskursa starije jednojezične i dvojezične djece na više jezičnih razina
2. prilagoditi i primijeniti mjere procjene diskursa razvijane za druge jezike (prvenstveno engleski) na hrvatski jezik
3. razviti ili nadopuniti postojeće javno dostupne jezične resurse (korpuse govorenog jezika) pogodne za jezična istraživanja

METODOLOGIJA

Istraživanja se temelje na analizi jezičnih uzoraka (snimki koje su transkribirane), i to postojećih (primjerice, Hrvatski korpus govorenog jezika) ili razvijenih unutar projekta (Hrvatski pripovjedni korpus – Frog Story i Hrvatski pripovjedni korpus MAIN, Korpus dvojezičnih govornika talijanskog i hrvatskog (u izradi)) pomoću specijaliziranih računalnih programa.

PRIJENOS ZNANJA

1. Na temelju dosadašnjih spoznaja te na temelju istraživanja provedenih tijekom prvog dijela projekta oblikovat će se računalna aplikacija koja će služiti za ciljano i strukturirano poticanje proizvodnje diskursa te analizu jezičnih uzoraka, vodeći se višerazinskim pristupom diskursu. Za aplikaciju se razvijaju postupci i mjere analize te će se moći upotrijebiti kao sredstvo procjene jezičnog znanja.
2. Izradit će se i objaviti Čestotni rječnik hrvatskog dječjeg jezika, popis riječi i morfoloških oblika koji se javljaju u usvajanju hrvatskog jezika do treće godine života.

ISTRAŽIVAČKA SKUPINA

Preduvjet je provedbe ovakvog projekta interdisciplinarna istraživačka skupina s različitih znanstvenih institucija diljem Hrvatske te izvan Hrvatske, a poseban je naglasak na obrazovanju mladih doktoranada.