Tko su voditelji projekata nekih od najcitiranijih publikacija u kojima su objavljeni rezultati HRZZ projekata?

  • Znanstveno područje: biotehničke znanosti
  • Prof. dr.sc. Ivana Radojčić Redovniković,
    Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (113 citata)
  • New perspective in extraction of plant biologically active compounds by green solvents, Food and Bioproducts Processing, 109 (2018)

Voditeljica sam istraživačke grupe NADES Design koja djeluje u sklopu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Laboratoriju za tehnologiju i primjenu stanica i biotransformacije. Naše istraživačko području su zelene tehnologije s posebnim naglaskom na zelena otapala. Prvi projekt financiran od strane HRZZ-a „Zelena otapala za zelene tehnologije“ dobila sam 2014. godine kao mladi znanstvenik što mi je omogućio da okupim tim znanstvenika i započnemo sa sustavnim istraživanjima u poručuje zelenih otapala. Stečena znanja kroz ova projekt bila su poticaj  za prijenos znanja u industriju te smo na temelju tehnologije koju smo razvili kroz spomenuti HRZZ projekt, prijavili i dobili projekt s industrijom u sklopu operativnog programa Europskog fonda za regionalni razvoj. Kroz projekte razvoj karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti je hvale vrijedna, jer nam je to jedina mogućnost za planiranje i širenje naše istraživačke grupe. Nadalje, ti projekti omogućavaju zapošljavanje mladih ljudi u znanosti što smo i mi iskoristili te zaposli 3 doktoranda, koja su svojim radom značajno pridonijela i još uvijek pridonose daljnjem razvoju naše istraživačke grupe, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.

  • Znanstveno područje: društvene znanosti
  • Izv. prof. dr. sc. Irena Burić, Sveučilište u Zadru (31 citat) 
  • Self-Efficacy, Emotions and Work Engagement Among Teachers:
    A Two Wave Cross-Lagged Analysis, J. Happiness Stud.,19 (2018) 

U posljednjih nekoliko godina glavnina mojih istraživačkih interesa usmjerena je na relativno neistraženo područje emocija nastavnika. Od 2014. do 2017. bila sam voditeljica uspostavnog istraživačkog projekta posvećenog istraživanju emocija i emocionalne regulacije u objašnjenju profesionalne dobrobiti i radne uspješnosti nastavnika. Projekt se temeljio na kombinaciji kvalitativnog i kvantitativnog istraživačkog pristupa te longitudinalnom i transverzalnom nacrtu te je rezultirao jedinstvenom bazom podataka sa odgovorima više od 4000 nastavnika i 2000 učenika. Kako su istraživanja ovakvog opsega i metodologije rijetka u svijetu, iz projekta je proizašao niz pozvanih predavanja i priopćenja na znanstvenim i stručnim skupovima te je publicirano više od 20 izvornih znanstvenih radova indeksiranim u bazama Web of Science i Scopus. Uspješna provedba projekta i kvalitetna diseminacija dobivenih rezultata povećale su međunarodnu vidljivost moga znanstvenog rada i doprinijele uspostavljanju kontinuirane suradnje sa svjetski renomiranim znanstvenicima u području. Od 2020. voditeljica sam istraživačkog projekta u koji je uključen međunarodni tim znanstvenika i koji predstavlja nastavak započete linije istraživanja s krajnjim ciljem otkrivanja dinamičnih, longitudinalnih odnosa između ličnosti, emocija i radne uspješnosti nastavnika. Kroz projekte Hrvatske zaklade za znanost omogućena je implementacija složenih nacrta istraživanja koji predstavljaju raritet u području i posljedično rezultiraju vrijednim podacima s visokim potencijalom za znanstvenu diseminaciju, ali i važnim praktičnim spoznajama o čimbenicima koji oblikuju procese u suvremenom, dinamičnom obrazovnom sustavu. 

  • Znanstveno područje: humanističke znanosti
  • Prof. dr. sc. Luca Malatesti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci (8 citata)
  • The moral bioenhancement of psychopaths, J. Med. Ethics, 43 (2017)

U sklopu interdisciplinarnog projekta CEASCRO istraživali smo pitanja o etičkom i pravnom prikladnom društvenom odgovoru u Hrvatskoj na skup prijestupnika klasificiranih s antisocijalnim poremećajem osobnosti i psihopatijom. Na primjer, u radu „The moral bioenhancement of psychopaths” nudimo argument da se osobe s psihopatskim crtama ličnosti trebaju podvrgnuti nekoj formi moralnog poboljšanja. Financiranje projekta CEASCRO od strane HRZZ-a je bilo izuzetno važno jer nam je omogućilo da zadovoljimo tri preduvjeta za interdisciplinarno filozofsko istraživanje. Prvo, za odgovaranje na istraživačka pitanja te izradu prijave za projekt CEASCRO, bilo je potrebno uspostaviti međunarodni interdisciplinarni tim. Drugo, financiranje je omogućilo odlazak i organizaciju niza konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu na kojima su se mogle testirati i poboljšati ideje kroz diskusiju sa stručnjacima iz različitih disciplina koje obuhvaća projekt CEASCRO. Te ideje su u konačnici predstavljene u našim zapaženim međunarodnim i domaćim publikacijama. Konačno, projekt nam je omogućio zapošljavanje i/ili usmjeravanje istraživačkih kapaciteta mladih istraživača, koji su na projektu sudjelovali u statusu doktoranda, a sada, kao zaposlenici Sveučilišta u Rijeci, ostvaruju vlastita istraživanja u sklopu drugih međunarodnih istraživanja.

  • Znanstveno područje: biomedicina i zdravstvo

  • Izv. prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu (83 citata) 

  • Phosphorylation of the mitochondrial autophagy receptor Nix enhances its interaction with LC3 proteins, Sci. Rep., 7: 1131 (2017)

Projektima Hrvatske zaklade za znanost moja istraživačka grupa nastoji odgonetnuti mehanizme kojima je regulirana mitofagija što je vrlo važno za preživljavanje stanica budući da oštećeni mitohondriji mogu dovesti do smrti stanica. Trenutačno sam voditeljica Istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost koji je nastavak uspješnog trogodišnjeg Uspostavnog istraživačkog projekta HRZZ u sklopu kojega je objavljeno 5 znanstvenih radova. Redoviti natječaji za istraživačke projekte koje Zaklada objavljuje, osiguravaju mi mogućnost neprekinutog financiranja znanstvenoga rada te smatram da je to jedini način postizanja kvalitete u znanosti. Svoj sam znanstveni put u Hrvatskoj nastavila nakon doktorskog usavršavanja u Švedskoj, te su projekti Hrvatske zaklade za znanost omogućili početak moje samostalne karijere. Zapošljavanje mladih doktoranada i poslijedoktoranada, uz pomoć Hrvatske zaklade znanost, od neizmjerne su važnosti za uspješnost i kvalitetu znanstvenoga rada. Mladim znanstvenicima nastojim prenijeti entuzijazam za znanost te ih osposobiti za samostalno provođenje znanstvenih istraživanja. 

  • Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (18 citata)

  • The Role of Religiosity in Adolescents’ Compulsive Pornography Use:
    A Longitudinal Assessment, J. Sex Marital Ther., 44(8):759-775 (2018)

Moj prvi projekt (PROBIOPS) koji je financirala HRZZ omogućio je provođenje dviju longitudinalnih studija (šest mjernih točaka po studiji) s nekoliko tisuća sudionika. Jedna od dviju studija sadržavala je i biološku komponentu (uzorci sline poslužili su za utvrđivanje razine testosterona), što je omogućilo biopsihosocijalnu analizu adolescentske uporabe seksualno eksplicitnih medija. Projekt je rezultirao s 36 radova, od kojih su 27 objavljeni u međunarodnim znanstvenim časopisima s čimbenikom odjeka. Zahvaljujući činjenici da je PROBIOPS bio (i još je uvijek) jedinstvena baza prospektivnih podataka za analizu seksualnog ponašanja adolescenata, mladi sociolozi, psiholozi i antropolozi iz Zagreba I Rijeke koji su činili istraživački tim imali su priliku surađivati s kolegama iz Njemačke, Velike Britanije, SAD, Kanade, Republike Irske, Belgije te Mađarske. Jedna članica projektnog tima tako upravo dovršava doktorat u Kopenhagenu. Financiranje HRZZ omogućilo je i zapošljavanje postdoktoranda iz Kanade koji je za jedan od radova nastalih na projektu nagrađen za najbolji članak mladog autora objavljen te godine u jednom američkom znanstvenom časopisu.

Bi li išta od navedenog bilo moguće bez potpore HRZZ, bez ne tako davno uspostavljenog sustava domaćeg i inozemnog recenziranja, sustavne evaluacije rada, adekvatnog financiranja te kontrole načina na koji se dobivena sredstva troše? Vjerujem da je odgovor jasan. Dovršavajući posljednje pripreme za prikupljanje podataka na novom biobihevioralnom projektu (SERZAM) koji HRZZ financira, u ime cijelog istraživačkog tima s veseljem i zahvalnošću čestitam obljetnicu svim djelatnicima, recenzentima i evaluatorima Hrvatske zaklade za znanost.

  • Znanstveno područje: prirodne znanosti 

  • Prof. dr. sc. Silvana Raić-Malić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (78 citata) 

  • Synthesis, in vitro anticancer and antibacterial activities and in silico Studies of new 4-substituted 1,2,3-triazole-coumarin hybrids, Eur. J. Med. Chem., 124 (2016)  

Na projektu No. IP-2013-11-5596 koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost provedena su istraživanja usmjerena na razvoj novih dušikovih heterocikličkih spojeva s biološkim djelovanjem. S ciljem razvoja novih kemijskih entiteta sa snažnim i selektivnim antitumorskim i antibakterijskim učinkom koordinirano je provođena sinteza i optimiranje struktura, zajedno s metodama dizajniranja spojeva i ispitivanja njihovih bioloških djelovanja. U navedenom radu opisana je ekološki prihvatljiva sinteza novih spojeva temeljenih na kumarinu primjenom mikrovalnog zračenja. Uočena je povezanost fizikalno-kemijskih svojstava i biološke aktivnosti hibrida kumarina i benzimidazola sa snažnim i selektivnim djelovanjem na stanice karcinoma jetre. Financijska podrška Zaklade bila je snažan poticaj organskoj sintezi biološki aktivnih spojeva i omogućila je povezivanje komplementarnih vještina istraživačkih grupa na polju medicinske kemije, biomedicine i bioinformatike. 

  • Znanstveno područje: tehničke znanosti 

  • Prof. dr. sc. Mile Šikić, Fakultet elektrotehnike i računarstva
    Sveučilišta u Zagrebu (529 citata)

  • Fast and accurate de novo genome assembly from long
    undercorrected reads, Genome Res., 5 (2017)

Područje istraživanje moje grupe je izrada novih algoritama i metoda umjetne inteligencije s primjenom u genomici. Kada sam početkom 2010-tih pokretao vlastitu grupu, važno je bilo dobiti inicijalna sredstva. Dio je osigurao FER kroz programe pomoći novim docentima i nagrađivanjem objavljenih radova u prestižnim časopisima. Međutim, prvo ozbiljno financiranje sam dobio od HRZZ-a, kroz odobrenje uspostavnog projekta. Ubrzo nakon toga odobreno je i financiranje doktoranda. To financiranje, zajedno s domaćim i stranim suradnjama, nam je omogućilo pokretanje istraživanja. Prvi rezultati, uspješan završetak projekta,  te obranjeni doktorati su nam otvorili vrata za nove kolaboracije te nas ohrabrili u pisanju novih projektnih prijava u Hrvatskoj, EU i Singapuru. Znatan postotak prijava je odobren, uključujući i Istraživački projekt HRZZa, a u pisanju prijava i vođenju projekata presudno je bilo iskustvo s uspostavnog projekta. Tijekom dosadašnjeg rada na HRZZ projektima vodio sam tri poslijedoktoranda i tri doktorska studenta. Po završetku doktorskog studija i rada na projektu, mladi istraživači su nastavili svoju karijeru u znanosti na prestižnim institucijama u Hrvatskoj i svijetu ili su zahvaljujući svojim rezultatima dobili mogućnost rada u međunarodnim korporacijama. Kada pogledam našu karijeru unatrag zadnjih deset godina, mislim da je HRZZ jako pomogla na znanstvenom putu mladim znanstvenicima koje sam vodio i meni.