prof. dr. sc. Ana Marušić

Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti - ProDem

Šifra projekta: IP-2019-04-4882
Ustanova: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet u Splitu
Trajanje projekta: 01.01.2020. – 31.12.2023.

ProDeM projekt bavi se proučavanjem donošenja odluka u zdravstvu, kako u praksi tako i u znanosti.

U proučavanju odluka koje se donose u zdravstvu, posebice u praksi, usmjerili smo se na alate koji pomažu u izradi i korištenju smjernica za kliničku praksu. Članak smo objavili u časopisu Journal of General Internal Medicine (čimbenik odjeka: 4.606). Članak je dostupan na poveznici: https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs11606-020-05819-w.

U ovoj smo studiji po prvi put usporedili dvije smjernice za izvještavanje kliničkih smjernica, RIGHT i AGREE Reporting, i obradili ih kao dva dijagnostička alata. Usporedili smo njihov sadržaj i analizirali jezik kojim su pisani. Zatim smo ih primijenili na set hrvatskih i europskih kliničkih smjernica, kako bismo vidjeli je li njihova procjena objavljenih kliničkih smjernica slična. RIGHT i AGREE Reporting obuhvaćaju sličan sadržaj, no unatoč tome, gotovo trećinu čestica sa RIGHT popisa ne pokriva sadržaj AGREE Reporting popisa, dok je u obrnutom slučaju riječ o 11% čestica. RIGHT i AGREE Reporting imaju visoku korelaciju u procjeni objavljenih smjernica, no kliničke su smjernice u većem broju ispunjavale RIGHT zahtjeve, što može ukazivati na to da RIGHT pokriva širi spektar problema važnih za suvremene smjernice. AGREE Reporting alat je primjereniji za autore kliničkih smjernica, dok bi RIGHT mogao biti primjereniji čitateljima i krajnjim korisnicima kliničkih smjernica. U daljnjim istraživanjima ispitivat ćemo jezik preporuka u kliničkim smjernicama, te kako on može utjecati na donošenje odluka i sigurnost u tom postupku.

U proučavanju odluka koje se donose u znanosti, usmjerili smo se na proučavanje donošenja odluka u recenzijskom postupku u časopisima i tijekom evaluacije znanstvenih projekata. U suradnji s istraživačkom grupom sa Sveučilišta u Valenciji (Španjolska) istražili smo karaktere recenzijskog postupka na uzorku od skoro milijun recenzijskih mišljenja u časopisima izdavača Elsevier. Članak koji opisuje to istraživanje objavljen je u časopisu eLife (čimbenik odjeka: 6,830). Članak je dostupan na poveznici: https://elifesciences.org/articles/53249

Recenzijski postupak važan je dio procesa objave znanstvenog rada jer na taj način napisana istraživanja prolaze dodatnu kontrolu od strane nezavisnih stručnjaka u području u kojem se istraživanje provodi. S obzirom da se na temelju recenzijskog postupka donosi odluka o objavi znanstvenog članka, urednicima i autorima znanstvenih članaka je važno procijeniti je li odluka recenzenta o kvaliteti znanstvenog članka donesena objektivno. Ukoliko bi se recenzijski izvještaji razlikovali s obzirom na karakteristike recenzenta koje nemaju izravne veze s procjenom kvalitete članka, postojala bi mogućnost da je odluka donesena na pristran način. Kako bismo procijenili postoji li razlika u tekstovima recenzijskih izvještaja, analizirali smo oko pola milijuna izvještaja korištenjem različitih programa koji analiziraju tekst s obzirom na broj riječi te postotke riječi koje su povezane s objektivnošću, pozitivnim emocijama i moralom. Analiza je pokazala kako su tekstovi uglavnom napisani s korištenjem visokog postotka riječi povezanih s objektivnošću, te niskom upotrebom riječi povezanih s moralom. Postotak riječi povezanih s pozitivnim emocijama se razlikovao s obzirom na odluku recenzenta o kvaliteti članka. Najviši postotak je korišten u slučajevima kada je recenzent smatrao da je članak kvalitetan i da ga treba objaviti, te se taj postotak smanjivao što je trebalo više dodatnog rada kako bi se poboljšao članak. Najniža razina riječi povezanih s pozitivnim emocijama je prikazana u slučajevima gdje je članak recenzent odlučio odbiti. Naše istraživanje, iako ograničeno samo na analizu teksta, pokazuje kako su recenzijski izvještaji napisani objektivnim stilom, te da samo recenzijska odluka, a ne čimbenici poput spola ili znanstvene discipline ne utječu na stil pisanja. Daljnja istraživanja će se usmjeriti na korištenje pristupa strojnog učenja gdje bi se proces mogao automatizirati te da programi donose odluku na temelju napisanih izvještaja.

Ana Marušić je redovita profesorica i pročelnica Katedre za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta u Splitu. Počasna je profesorica Sveučilišta u Edinburghu. Glavna je urednica časopisa Journal of Global Health. Članica je vijeća udruge COPE. Bivša je predsjednica međunarodnih udruga EASE, CSE i WAME, te bivša članica uredničke skupine ICMJE. Prof. Marušić je osnivač Hrvatskog Cochranea. Članica je upravnog odbora EQUATOR Network, međunarodne inicijative koja se bavi promicanjem transparentnog i točnog izvješćivanja o istraživanjima u zdravstvu. Trenutačno područje istraživanja prof. Marušić je kvaliteta dokaza u medicini i različiti metodološki pristupi povećanju vjerodostojnosti, transparentnosti i integritetu znanstvenog istraživanja.