Na 13. sjednici Povjerenstva za prigovore Hrvatske zaklade za znanost (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), održanoj 20. studenoga 2025. godine, provedeno je vrednovanje opravdanosti prigovora na odluke Upravnog odbora o financiranju projekata prijavljenih na natječaje „Istraživački projekti“ (IP-2025-02) i „Uspostavni istraživački projekti“ (UIP-2025-02).
Kao i tijekom prethodnih natječaja u istim programima Hrvatske zaklade za znanost, o čemu je Povjerenstvo izvijestilo u svoja prva dva priopćenja (https://hrzz.hr/priopcenje-povjerenstva-za-prigovore-hrvatske-zaklade-za-znanost i https://hrzz.hr/priopcenje-povjerenstva-za-prigovore-o-natjecaju-ip-2024-05), uočeni su problemi u evaluacijskom postupku koji su dijelom uzrokovani samim sustavom vrednovanja. Među njima su neprikladne formulacije u recenzijama i izvješćima panela, prevelik udio „savršenih“ recenzija odnosno dodijeljenih maksimalnih ocjena u svim kategorijama (što je rezultiralo nefinanciranjem korektno i objektivno ocijenjenih prijedloga projekata), neusklađenost između pojedinih recenzija i pripadajućih ocjena, i drugi slični nedostatci.
S obzirom na navedeno, Povjerenstvo je u dva navrata predlagalo izmjenu postupka vrednovanja i uvođenje međunarodnih evaluacijskih panela, što bi omogućilo da jedan neovisni recenzent vrednuje veći broj projektnih prijedloga. Time bi se recenzije usklađivale i na razini pojedinog projektnog prijedloga (između izvjestitelja i preostalih recenzenata) i na razini svih projektnih prijedloga unutar evaluacijskih tematskih skupina (odnosno sadašnjih panela Hrvatske zaklade za znanost). Zapravo, prema Priručniku za vrednovanje paneli su mogli provesti usklađivanje recenzija pojedinih projekata. U tom smislu je jedan od podnositelja prigovora istaknuo da „postupak ocjenjivanja i dodjele projekata sadrži ključnu postupovnu pogrešku te da nije proveden po načelu istorazinskog vrednovanja“, budući da „po sadašnjoj proceduri prijavitelje i projektne prijedloge međusobno nije usporedilo i vrednovalo nijedno stručno istorazinsko tijelo“. Povjerenstvo se nada da će Hrvatska zaklada za znanost implementirati takav postupak na sustavno normiran i ujednačen način, koji je uobičajen u međunarodnim praksama vrednovanja istraživačkih projekata (npr. u Okvirnom istraživačkom programu EU Obzor Europa i drugim združenim europskim programima).
Nadalje, Povjerenstvo je uočilo i dodatne elemente specifično prisutne u vrednovanjima provedenima u navedenim natječajima, kao što je potencijalno korištenje UI (umjetna inteligencija) alata temeljenih na velikim jezičnim modelima (engl. Large Language Models) od strane recenzenata, primjerice ChatGPT (https://chatgpt.com). Povjerenstvo je posumnjalo u moguće korištenje UI alata u više recenzija, dok je u jednom prigovoru procijenjena vjerojatnost njihove uporabe korištenjem alata QuillBot AI Content Detector (https://quillbot.com/ai-content-detector) na više od 70 % u dvije od tri recenzije. Stoga Povjerenstvo predlaže da Hrvatska zaklada za znanost definira jasna pravila korištenja UI alata u postupku vrednovanja, s kojima će vrednovatelji biti unaprijed upoznati, primjerice potpunu zabranu uporabe UI alata pri izradi recenzija, osim za ispravke gramatike i sintakse. Također se predlaže Hrvatskoj zakladi za znanost implementaciju alata za detekciju korištenja UI alata kao dijela postupka vrednovanja, odnosno kontrole kvalitete recenzija, pri čemu bi se uz pojedinačne recenzije dostupne evaluacijskim panelima i drugim tijelima u postupku vrednovanja navodila i informacija o procijenjenoj vjerojatnosti korištenja UI alata. Navedenu proceduru bi bilo poželjno uključiti u kontrolu samih prijava projektnih prijedloga, te definirati u natječajima da je korištenje UI alata zabranjeno pri izradi prijedloga projekata, osim za ispravke gramatike i sintakse.
Povjerenstvo je zaprimilo i veći broj prigovora vezanih uz dodjeljivanje dodatnih bodova projektnim prijedlozima od strane panela za postojanje (1) međunarodne suradnje, (2) nacionalnog ili lokalnog prioriteta te (3) suradnje s gospodarstvom. Povjerenstvo je stava da kriteriji za dodjeljivanje dodatnih bodova nisu bili dovoljno objašnjeni (osim kriterija (1), koji je jednoznačno naveden u Obrascu za završno vrednovanje) te smatra da je u samom natječaju trebalo navesti pravila dodjele ovih bodova, odnosno da su se bodovi dodjeljivali samo malom broju projekata za koje je panel procijenio da u najvećoj mjeri ispunjavaju navedene kriterije.
Naposljetku, Povjerenstvo i dalje potiče prijavitelje projekata da prijavljuju potencijalne nepravilnosti uočene tijekom postupka vrednovanja, s ciljem osiguravanja transparentnijeg, pravednijeg i ujednačenijeg postupka vrednovanja koji slijedi standarde vodećih znanstvenih programa i zaklada u Europi i svijetu.
predsjednik Povjerenstva za prigovore
dr.sc. Ivica Vilibić