Na Ekonomskom institutu, Zagreb 24. studenoga 2023. održana je završna konferencija istraživačkog projekta IP-2019-04-7886 „Otpornost potrošača na povredu privatnosti online (REPRICON)”. Projekt završava s provedbom 2. siječnja 2024., a voditeljica projekta je dr. sc. Jelena Budak.
Konačni cilj istraživanja REPRICON bio je empirijski ispitati model otpornosti pojedinaca na narušavanje privatnosti na internetu; drugim riječima, istražiti kako se individualno ponašanje na internetu mijenja nakon pojave kršenja privatnosti.
U modelu koji su definirali autori incident povrede privatnosti na internetu može dovesti do nekoliko ishoda: i) nema promjene u ponašanju, što ukazuje na otpornost na povredu privatnosti; ii) puni oporavak, što znači da se pojedinci vraćaju normalnoj aktivnosti kakva je bila prije nego što se dogodio stresni događaj; iii) djelomični oporavak na razini koja je niža od prethodne; iv) oporavak na razini višoj od prethodne, u kojem je negativan događaj prošao bez ozbiljnih posljedica, tako da je potrošač prestao brinuti o kršenju privatnosti i intenzivirao aktivnosti na internetu (napredak); i v) potpuni prekid prijašnjih aktivnosti na internetu na koje je utjecao incident.
Autori su pokušali objasniti vjerojatnost svakog od tih ishoda kombinacijom nekoliko faktora: psihološki faktori (poput ekstrovertiranosti, otvorenosti, ugodnosti, savjesnosti, neuroticizma itd.), individualni stavovi prema korištenju interneta (svijest o privatnosti, percipirana korist korištenja interneta, potreba za privatnošću itd.), individualne socio-demografske karakteristike i digitalna pismenost, mikrookolišni faktori (društvena podrška itd.) i makrookolišni faktori (zakoni, običaji i kulturne prakse itd.) – ukupno 26 varijabli. Glavna metoda korištena u istraživanju bio je strukturirani upitnik koji se provodio telefonskom anketom. Istraživači su prikupili odgovore preko 1.000 korisnika interneta koji su doživjeli povredu privatnosti na internetu.
Istraživanje je pokazalo da su korisnici interneta u Hrvatskoj razvili određenu razinu otpornosti na povrede privatnosti na internetu (> 3 na ljestvici od 1 do 5). Većini ispitanika nije trebalo previše vremena i truda da se oporave od posljednjeg incidenta koji su doživjeli. Kada je riječ o tim incidentima, dosadni oglasi, neželjene reklame i bilježenje lokacije i aktivnosti korisnika kada su na internetu najčešće su prijavljene povrede privatnosti, dakle sve one bez financijskih gubitaka.
Rezultati istraživanja pokazuju da se varijantnost u otpornosti pojedinca na povredu privatnosti na internetu objašnjava prvenstveno osobinama ličnosti. Bez obzira na spol, dob, prihode ili obrazovanje, otvorenija i ekstrovertiranija osoba lakše se nosi sa stresom koji može izazvati incident povezan s privatnošću na internetu. Nasuprot tome, neuroticizam kao osobina ličnosti čini korisnike interneta manje otpornima na povrede privatnosti. Psihološki faktori objašnjavaju ponašanje u online okruženju i trebaju biti uključeni u online studije ponašanja korisnika. Osim toga, oni koji vide pozitivne ishode korištenja interneta brže se oporavljaju ili lakše nose s povredama privatnosti. Najveća zabrinutost u pogledu privatnosti na internetu zabilježena je u vezi s opsežnim prikupljanjem osobnih podataka putem interneta. Zabrinutost zbog privatnosti na internetu slabi individualnu otpornost na povrede privatnosti, kao i digitalna anksioznost: korisnici interneta koji se osjećaju zabrinuti zbog procesa digitalizacije i izražavaju nesklonost prema računalima i naprednim informacijskih tehnologijama, pokazuju manju otpornost na povrede privatnosti. Slično tome, korisnici interneta s boljim digitalnim vještinama i naprednom internetskom pismenošću otporniji su na povrede. Nadalje, širok raspon aktivnosti koje internetski korisnik obavlja online, uključujući i složenije aktivnosti, povezan je s većom otpornošću, bez obzira na vrijeme koje osoba provodi na internetu.
Glavni je zaključak projekta REPRICON da će, nakon što budu žrtve povrede privatnosti na internetu, otporniji korisnici interneta nastaviti obavljati svoje aktivnosti online na istoj ili čak višoj razini nego prije incidenta. „Oporavak” će biti brži i intenzivniji ako se povreda privatnosti na internetu smatra manje ozbiljnom. Tako su autori potvrdili da rezultati ponašanja nakon povrede privatnosti na internetu ovise o individualnoj otpornosti.
Projekt je do sada rezultirao s devet publikacija u akademskim časopisima i zbornicima radova. Više informacija o svakoj fazi istraživanja – teorijski okvir, različite definicije otpornosti, način istraživanja, objašnjenje svih ispitanih varijabli, rezultati i analiza te izvorni upitnik možete pronaći u projektnoj knjižici koja je dostupna ovdje (na engleskom jeziku).
