Tim znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Rijeci otkrio je mehanizam koji u masnoj jetri dovodi do teških oštećenja jetre. Članak je objavljen u časopisu Science Immunology, koji spada u sam vrh znanstvenih časopisa u području imunologije (faktor učinka 30.6). Istraživanje su vodili prof. dr. sc. Felix Wensveen i prof. dr. sc. Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, a provedeno je u okviru projekta IPCH-2020-10-8440 „Mehanizmi imunološkog prepoznavanja u jetri i njihova uloga u razvoju nealkoholnog steatohepatitisa (MITRAS)”.
Veliki broj osoba s prekomjernom težinom, čak do 40 posto, boluje od nealkoholne bolesti jetre, tzv. masne jetre, koja ima više faza, od kojih je najbenignija steatoza jetre. Ona, u određenom broju slučajeva, oko 25 posto, prelazi u upalu i fibrozu jetre, odnosno nealkoholni steatohepatitis ili NASH, od čega jedan dio dalje progredira do ciroze i zatajenja jetre. Autore je zanimalo kako dolazi do započinjanja aktivacije imunosnog sustava, odnosno nastanka upale i fibroze. U radu su pokazali da steatotične (masne) stanice jetre koje su pod metaboličkim stresom izražavaju na svojoj površini ligande (proteine) za aktivacijski NKG2D receptor i da to čine vrlo rano, već 1-2 tjedna od prve izloženosti stresu. Nadalje, pokazali su da je receptor NKG2D na γδ limfocitima T ključan za detekciju metabolički promijenjenih jetrenih stanica i započinjanje upalnog procesa odnosno da njegovim uklanjanjem nije došlo do razvoja upale i fibroze u jetri. Otkriće mehanizma aktivacije imunosnog sustava u bolesti masne jetre predstavlja podlogu za iznalaženje mogućih novih načina terapije i prevencije bolesti, a isto tako bi moglo poslužiti i u dijagnostici.
Više o ovom otkriću možete pročitati i u reportažama Novog lista i Indexa.
Njihovi kolege iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci su, pak, nakon dugogodišnjeg istraživanja otkrili zašto su mala djeca osjetljivija na virusne infekcije nego odrasli. Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications. Prvi autor rada je doktorandica HRZZ-a Carmen Rožmanić, a istraživanje je provedeno u okviru projekta IP-2018-01-4435 „NK stanice u patogenezi kongenitalne infekcije citomegalovirusom” voditelja doc. dr. sc. Ilije Brizića.
Autori su se fokusirali na jedan element imunološkog sustava, a to su naše NK stanice (eng. natural killer cells) koje su ključne u kontroli virusnih infekcija i koje protiv uzročnika zaraza počinju djelovati gotovo odmah po njihovu ulasku u naš organizam. Uočili su da su te stanice u ranoj životnoj dobi značajno drugačije i ne mogu kontrolirati virusne infekcije, za razliku od odraslih gdje to rade vrlo uspješno. Uočili su da im nedostaju neki elementi koji su bitni za njihovu funkciju te da sama infekcija u ranoj životnoj dobi narušava funkciju NK stanica. Također se narušava funkcija koštane srži i ona ne može stvarati dovoljno NK stanica. To rezultira i time da ponekad onaj tko preboli infekciju u ranoj životnoj dobi kasnije bude još više podložan idućoj infekciji.
Više o njihovim rezultatima pročitajte na mrežnim stranicama MEDRI-ja i u reportaži Novog lista.
