Jednogodišnje usavršavanje Linde Bjedov u Kopru
Dr. sc. Linda Bjedov trenutačno je zaposlena kao docentica na Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Margaletića te se primarno bavi problematikom glodavaca u šumarstvu i njihovim zoonozama. U sklopu programa MOBODL Linda je provela godinu dana na Univerzi na Primorskem Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije (FAMNIT), gdje joj je mentor-domaćin bila prof. dr. sc. Elena Bužan.
1. Koji je bio glavni cilj Vašeg boravka na Univerzi na Primorskem i kojom temom istraživanja ste se bavili?
Glavni cilj mojeg boravka bio je usavršavanje u metodologiji sakupljanja uzoraka i metabarkodiranje eDNA. U sklopu istraživanja bavila sam se analizama eDNA iz uzoraka vode kao i crijeva glodavaca u svrhu detekcije različitih organizama uključujući i patogene iz navedenih uzoraka.
2. S kime ste sve surađivali tijekom boravka i kako je izgledao Vaš tipičan radni dan na Organizaciji-domaćinu?
Surađivala sam s mentoricom prof. dr. sc. Elenom Bužan i cijelim njenim timom. Rad je uključivao terenska prikupljanja uzoraka vode kao i živolov glodavaca, metabarkodiranje eDNA pa su u timu bili uključeni mnogi suradnici od onih koji se bave monitoringom sitnih sisavaca i divljači, suradnici koji se bave molekularnim istraživanjima i bioinformatičari. Dani su se razlikovali ovisno o istraživanju od terenskih, laboratorijski pa sve do onih uredskih. Okruženje kao i cijeli istraživački tim je bio izuzetno srdačan s odličnom radnom atmosferom.
3. Postoje li neke specifičnosti ili razlike u načinu rada, pristupu istraživanju ili organizacijskoj kulturi u odnosu na Vašu matičnu instituciju?
Iako velikih razlika nema, za razliku od moje matične institucije kod njih je dosta izraženo multinacionalno okruženje. Mnogi zaposleni su stranci te je na njihovim studijima više stranih nego domaćih studenata (FAMNIT 2024/2025: 52,46% strani studenti).
4. Jeste li sudjelovali u nekim dodatnim aktivnostima tijekom boravka?
Tijekom boravka bila sam uključena i u druge aktivnosti i istraživanja tima prof.dr.sc. Elene Bužan. Imala sam priliku upoznati se i s metodama monitoringa krupne divljači te projektima vezanima uz građanske znanosti (Citizen science).
5. Što biste istaknuli kao najvrjednije iskustvo iz ovog studijskog boravka?
Kao najvrijednije iskustvo navela bih upoznavanje i povezivanje s kolegama znanstvenicima kako na profesionalnoj tako i na privatnoj razini. Sigurna sam da će ovo iskustvo biti temelj za dugoročnu suradnju. Mobilnost je rezultirala suradnji na dvije zajedničke prijave HRZZ projekta.
6. Kako je bilo živjeti godinu dana u Sloveniji? Jeste li imali neke izazove s kojima ste se suočavali tijekom boravka?
Iako je sjedište Univerze na Primorskem u Kopru, dio Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije (FAMNIT) uključujući i Oddelek za biodiverziteto, na kojem sam ja boravila, nalazi se u Izoli, u novoj zgradi s modernim laboratorijima za znanstvene timove i izvođenje nastave. Izola je prekrasan mali gradić s marinom na obali u slovenskom dijelu Istre te je na cjelokupnu atmosferu bio samo dodatan plus. Sveukupno jedno prekrasno iskustvo.
Sažetak Lidijinog usavršavanja:
Glodavci su najveći red sisavaca koji uključuje 2277 poznatih vrsta te čine do 42% ukupne faune sisavaca. Rasprostranjeni su na svim kontinentima osim Antartike i njihova brojnost vrsta, široka rasprostranjenost i visoki potencijal razmnožavanja jasno ukazuje na njihovu sposobnost prilagodbe. Poznati su rezervoari najmanje 60 zoonoza i domaćini su vektora (ektoparazita) također velikog broja opasnih zoonoza. S jedne strane glodavci su vrlo bitni u održavanju biološke raznolikosti i ravnoteže dok s druge strane predstavljaju i veliki rizik za ljudsko zdravlje. U šumskim ekosustavima njihova sposobnost prenamnožavanja u povoljnim godinama rezultira epidemijama mišje groznice. Kako u Hrvatskoj ne postoje sustavna praćenja glodavaca, krpelja kao niti patogena koje oni prenose na ljude od izuzetne je važnosti razvijati i poticati rad stručnjaka u ovome području. Navedeno usavršavanje na Univerzi na Primorskem dodatno će proširit i unaprijediti dosadašnji rad vezan uz zoonoze glodavaca kao i drugih većih sisavaca. Viša asistentica biti će uključena u aktivnosti radne skupine vezane uz BEPREP projekt koji je novi projekt pod pokroviteljstvom Europske unije s ciljem prevencije budućih pandemija. Nakon pandemije COVID-19 od izuzetne je važnosti pokušati prevenirati buduće epidemije i pandemije što zahtjeva dodatna praćenja uzročnika bolesti u divljim životinjama kao i uzročnika u samome okolišu (analize eDNA). Osim zoonoza glodavca i većih sisavaca viša asistentica usavršavat će i metodologiju detekcije i potvrđivanja zoonoza iz okolišnih uzoraka poput tla i vode. Prednost analize eDNA, pogotovo metabarkodiranja, je što daju uvid u kompletan sastav vrsta kroz više taksonomskih skupina (biljke, životinje, gljive, bakterije) na nekom području u vrlo kratkom vremenu. Analiza eDNA radi svoje efikasnosti zauzima sve širu upotrebu. Upotreba analize eDNA u svrhu detekcije patogena iz životinja (sastav crijeva ili želuca) i iz okoliša još se razvija i zahtjeva prilagodbu i nadogradnju.
