Jednogodišnje usavršavanje Igora Karlovića u Ljubljani
Dr. sc. Igor Karlović doktorirao je 2022. godine na temu „Podrijetlo, ponašanje i modeliranje transporta nitrata u varaždinskom aluvijalnom vodonosniku”. Trenutačno je zaposlen u Zavodu za hidrogeologiju i inženjersku geologiju Hrvatskog geološkog instituta, gdje sudjeluje u istraživanjima vezanima uz vodonosnike s primarnom (međuzrnskom) poroznosti te hidrotermalnim sustavima. Igor nam je prenio svoje dojmove jednogodišnjeg znanstvneog usavršavanja na Geološkom zavodu Slovenije.
U okviru programa mobilnosti proveo sam godinu dana istraživačkog boravka na Odjelu za podzemne vode Geološkog zavoda Slovenije (GeoZS) u Ljubljani pod mentorstvom dr. Mitje Janže, gdje sam imao priliku temeljito se upoznati sa suvremenim metodama hidrogeoloških istraživanja koje GeoZS primjenjuje u rješavanju ključnih problema vezanih za upravljanje podzemnim vodama. Tijekom boravka radio sam na razvoju stohastičkog modela heterogenosti vodonosnika te modela tečenja podzemne vode i transporta nitrata korištenjem numeričkih metoda, što je rezultiralo pripremom dva znanstvena članka za objavu i postavilo temelje za buduću suradnju. Geološki zavod Slovenije pokazuje primjer dobre prakse korištenja napredne tehnologije, interdisciplinarnog pristupa u istraživanju te aktivnog sudjelovanja u međunarodnim istraživačkim projektima. Posebno vrijedi istaknuti snažnu povezanost znanstvenih istraživanja s praktičnim primjenama u svakodnevnom životu. Dr. Janža je kao mentor pokazao izuzetnu predanost, pružajući mi vrijedne smjernice u znanstvenom radu.
Što se tiče životnog iskustva, Ljubljana se pokazala kao izvrsna lokacija za boravak, nudeći visoku kvalitetu života uz pristupačne troškove, zahvaljujući financijskoj potpori HRZZ-a. Osim profesionalnog iskustva, oduševila me pristupačnost kolega te prijateljska atmosfera, koja se odražavala kroz zajedničko planinarenje, trčanje, team building aktivnosti i druga neformalna druženja poput sudjelovanja na pub kvizovima. Ovo iskustvo mobilnosti znatno je unaprijedilo moja istraživačka znanja i vještine, osobito u području suvremenih hidrogeoloških metoda za modeliranje, a istovremeno je otvorilo nove mogućnosti za međunarodnu suradnju. Veselim se primijeniti stečena znanja i iskustva u svakodnevnom radu Hrvatskog geološkog instituta, što će svakako doprinijeti daljnjem razvoju hidrogeoloških istraživanja u Hrvatskoj.
Sažetak Igorovog usavršavanja:
Nitrati su jedni od najčešćih onečišćivala podzemnih voda u svijetu. Visoke koncentracije nitrata uzrokuju degradaciju kakvoće podzemnih voda, što predstavlja ozbiljan ekološki, društveni i gospodarski problem. S obzirom da su jedni od glavnih izvora nitrata korištenje gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji te otpadne vode, područja s razvijenom poljoprivrednom aktivnosti te nerazvijenom kanalizacijskom mrežom su potencijalno ranjiva na onečišćenje nitratima. Primjer takvog područja je varaždinski vodonosnik, u kojem su dugoročna poljoprivredna aktivnost, industrija i rast stanovništva znatno utjecali na porast koncentracija nitrata u vodonosniku, što je izazvalo zabrinutost javnosti te povećalo interes lokalne zajednice za zaštitu podzemne vode. S obzirom da varaždinski vodonosnik osigurava pitku vodu za oko 170.000 stanovnika Varaždinske županije, neophodno je unaprijediti razumijevanje procesa transformacije dušika kako bi se postigla bolja karakterizacija nitrata u vodonosnom sustavu. Uže područje istraživanja predstavlja priljevno područje varaždinskog crpilišta Vinokovšćak gdje su u prijašnjim istraživanjima utvrđeni pokazatelji koji ukazuju na proces denitrifikacije, koji se smatra glavnim prirodnim procesom za smanjenje visokih koncentracija nitrata u podzemnim vodama. Glavni fokus usavršavanja je istraživanje uloge nezasićene zone koja se nalazi iznad razine podzemne vode na ponašanje i transport nitrata u vodonosniku te utjecaja potencijalnog procesa denitrifikacije na poboljšanje kakvoće vode. U okviru istraživanja testirat će se metodologija koja se bazira na numeričkom modeliranju pojedinih zona vodonosnog sustava, što omogućuje kvantifikaciju učinaka poljoprivredne djelatnosti na kakvoću podzemne vode te predstavlja učinkovit alat za formuliranje strategija upravljanja podzemnim vodama i mjera za smanjenje onečišćenja nitratima. Glavni ciljevi istraživanja uključuju: (i) Definiranje uloge površinskih voda na prihranjivanje crpilišta Vinokovšćak; (ii) Definiranje 3D modela heterogenosti vodonosnika; (iii) Definiranje uloge nezasićene zone na prihranjivanje crpilišta Vinokovšćak te raspodjelu i transport nitrata s površine terena do podzemne vode; (iv) Razvoj lokalnog modela tečenja podzemne vode i transporta nitrata u zasićenoj zoni crpilišta Vinokovšćak. Navedeni ciljevi osigurat će uvid u prostorno-vremensku raspodjelu nitrata, omogućiti predviđanja budućeg stanja kakvoće podzemne vode te dati konačnu ocjenu ima li proces denitrifikacije značajnu ulogu u smanjenju nitrata u priljevnom području crpilišta. Predloženo znanstvenoistraživačko usavršavanje ima potencijal korištenja u sličnim vodonosnim sustavima koji su opterećeni nitratima, pri čemu očekivani rezultati istraživanja predstavljaju osnovu za osiguravanje održivog upravljanja vodnim resursima i poljoprivrednom proizvodnjom.
