Dr. sc. Dora Hlebec zaposlena je na Zoologijskom zavodu pri Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju “Integrative biodiversity research of pseudoscorpions and stoneflies in Croatia“ obranila je u srpnju 2023. godine. Njezin znanstveni interes usmjeren je na istraživanje bioraznolikosti i evolucije lažištipavaca (Pseudoscorpiones), posebno onih koji nastanjuju podzemne ekosustave. U svom radu koristi integrativni pristup koji obuhvaća morfologiju, molekularnu filogenetiku, populacijsku genetiku i biogeografiju, s ciljem razumijevanja procesa nastajanja vrsta te očuvanja genetske raznolikosti. U okviru programa MOBODL Dora je provela godinu dana na Sveučilištu u Barceloni (Universitat de Barcelona), gdje joj je mentor bio profesor Miquel Arnedo.

Koji je bio glavni cilj Vašeg boravka na Sveučilištu u Barceloni i kojom temom istraživanja ste se bavili?

Cilj boravka bio je primijeniti molekularne metode koje nisu izvedive na matičnoj instituciji zbog tehničkih ograničenja (poput ddRAD i UCE sekvenciranja), te usavršiti znanja i vještine u području bioinformatičkih analiza. Budući da su obje metode po prvi put primijenjene na toj skupini organizama na svjetskoj razini, svaki dan proveden u laboratoriju, i svaki pojedini korak u protokolu, bio je izazovan i neizvjestan. Unatoč tome, svi su eksperimenti uspješno provedeni, čime je postavljen temelj za daljnja istraživanja i razvoj metodologije u okviru skupine.

S kime ste sve surađivali tijekom boravka i kako je izgledao Vaš tipičan radni dan?

Tijekom boravka surađivala sam sa svim članovima istraživačke grupe koju vodi mentor (različitih akademskih razina i iz različitih dijelova svijeta), kao i sa znanstvenicima Instituta za istraživanje bioraznolikosti (IRBio), koji je dio Sveučilišta u Barceloni. Tipičan radni dan uključivao je oko deset sati rada (vrlo često i vikendima!), za mikroskopom, za računalom ili u molekularnom laboratoriju, uz obavezan ručak u 13:30. Katalonci ručaju nešto kasnije kako bi izdržali do večere, koja rijetko počinje prije 20:30!

Postoje li neke specifičnosti ili razlike u načinu rada, pristupu istraživanju ili organizacijskoj kulturi u odnosu na Vašu matičnu instituciju?

Na matičnoj instituciji velik dio mog radnog vremena posvećen je nastavnim aktivnostima, koje sam u ovom slučaju unaprijed odradila prije odlaska na usavršavanje, pa sam tijekom protekle godine bila oslobođena nastavnih obveza. Na taj sam način tijekom boravka u Barceloni mogla u potpunosti posvetiti svoje vrijeme znanstvenim aktivnostima. Laboratorij je bio znatno bolje opremljen nego na mojoj matičnoj instituciji, što mi je omogućilo kvalitetniji rad. Svaki se četvrtak održavao sastanak na kojem je svaki član grupe predstavio trenutni rad i iznio eventualne poteškoće, nakon čega bi uslijedila zajednička rasprava o mogućim rješenjima. Ovaj sustav omogućavao je mentoru kontinuirano praćenje napretka svih članova istraživačke grupe. Kao dio aktivnosti Instituta za istraživanje bioraznolikosti organiziraju se i radionice koje vode najbolji europski stručnjaci u pojedinim područjima, a radionice su, naravno, besplatne. U sklopu toga sudjelovala sam na dvije radionice: Course on genomic analysis i git & GitHub.

Jeste li sudjelovali u nekim dodatnim aktivnostima tijekom boravka?

Za vrijeme trajanja usavršavanja bila sam na dva znanstvena skupa: Europskom arahnološkom kongresu u Rennesu (Francuska) i Međunarodnom kongresu o podzemnoj biologiji na Sardiniji (Italija). Održala sam pozvano predavanje u Prirodoslovnom muzeju u Barceloni s naslovom „Understudied Pseudoscorpions in the Depths of the Dinarides“. Sudjelovala sam na Festivalu znanosti koji se održavao na Sveučilištu u Barceloni s radionicom: „How Do Animals Adapt to Living in Caves?“

Što biste istaknuli kao najvrjednije iskustvo iz ovog studijskog boravka?

Upoznala sam ljude iz cijelog svijeta koji su mi tijekom godinu dana bili kolege, a sada su mi prijatelji! Svi oni (njih čak deset!) dolaze na Europski arahnološki kongres koji ove godine organiziramo u Zadru. Osim toga, imala sam priliku blisko surađivati sa znanstvenicima koji su vrhunski stručnjaci u svojim područjima, što me dodatno motivira da budem još bolja u onome čime se bavim. I uz to, osim što su vrhunski stručnjaci, svi su izrazito pristupačni i otvoreni i uvijek spremni na suradnju i pomoć.

Kako je bilo živjeti godinu dana u Barceloni? Jeste li imali neke izazove s kojima ste se suočavali tijekom boravka?

Barcelona je apsolutno predivan grad! Dinamičnost kojom zrači meni potpuno odgovara i bez problema bih se mogla zamisliti da tamo živim dulje. To u ovom slučaju nije bilo moguće radi obveze povratka na matičnu instituciju. Tijekom mog boravka posjetili su me gotovo svi – obitelj (nekoliko puta!) i brojni prijatelji, što je cijelo iskustvo učinilo još ljepšim. Naučila sam osnove katalonskog, a španjolski sam usavršila na temeljima stečenima još u djetinjstvu gledajući meksičke sapunice 😀 Barcelona je kulturno iznimno bogat grad – od muzeja, koncerata i festivala do spontanih uličnih izvedbi koje svakodnevicu čine posebnijom. Hrana i piće zaslužuju zasebno poglavlje: tapasi, fideuà, escalivada, pa amb tomàquet, botifarra i arròs negre, uz čašu lokalnog vermuta ili ratafije, jednostavno su nezaobilazni. I gotovo je sve i svugdje dostupno u bezglutenskoj verziji (na koju sam primorana radi celijakije). Najveći izazov definitivno je bio pronalazak pristupačnog smještaja – cijene su vrlo visoke, i ne čudi me da se lokalno stanovništvo protivi masovnom turizmu, jer zbog velike potražnje sve više stanova postaje nedostupno za dugoročni najam.