Dr. sc. Barbara Radovani Trbojević zaposlena je na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci. Doktorsku disertaciju „N-glikozilacija imunoglobulina G i ukupnih proteina plazme u koronarnoj bolesti srca” izradila je u okviru Uspostavnog istraživačkog projekta „Glikozilacija u kardiovaskularnim bolestima” pod mentorstvom doc. dr. sc. Ivana Gudelja, a obranila ju je 2023. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U okviru programa MOBODL Barbara je provela godinu dana na Sveučilištu Friedrich-Alexander u Erlangenu-Nürnbergu, gdje joj je Mentor-domaćin bio Prof. dr. sc. Falk Nimmerjahn.
Koji je bio glavni cilj Vašeg boravka na FAU i kojom temom istraživanja ste se bavili?
Glavni cilj moje mobilnosti bio je proširiti znanstvenu aktivnost kroz usvajanje novih metoda i istraživačkih pristupa, s naglaskom na in vivo i in vitro tehnike. Bila sam smještena na fakultetu koje raspolaže širokim spektrom sojeva miševa i razvijenim metodama istraživanja, a moj mentor-domaćin jedan je od vodećih znanstvenika u području imunologije. Tijekom boravka fokusirala sam se na istraživanje neonatalnog Fc receptora (FcRn) i njegovu moguću ulogu u modulaciji glikozilacije imunoglobulina G (IgG).
S kime ste sve surađivali tijekom boravka i kako je izgledao Vaš tipičan radni dan na FAU?
Najbliže sam surađivala s prof. dr. Nimmerjahnom i članovima njegova laboratorija. Tipičan radni dan započinjao bi dolaskom biciklom na fakultet, nakon čega sam obavljala rutinsku provjeru miševa i intervenirala po potrebi. Slijedio je rad u laboratoriju na eksperimentima s miševima i/ili staničnim kulturama, planiranje novih pokusa, sastanci tima te priprema materijala za redovite izvještaje o napretku. Pauze za kavu i ručak bile su prilika za razmjenu iskustava i neformalno druženje s kolegama.
Postoje li neke specifičnosti ili razlike u načinu rada, pristupu istraživanju ili organizacijskoj kulturi u odnosu na Vašu matičnu instituciju?
Iako je znanstveni rad u velikoj mjeri individualan, zamijetila sam određene razlike u kulturi rada. U Njemačkoj se posebno ističe intenzivan radni ritam, s dugim radnim danima, što je posebno izraženo u istraživanjima koja uključuju žive organizme, poput miševa ili staničnih kultura – koji, naravno, ne poznaju vikende ni radno vrijeme. Takav pristup zahtijeva visoku razinu predanosti, ali istovremeno doprinosi kvaliteti i brzini znanstvenih rezultata.
Jeste li sudjelovali u nekim dodatnim aktivnostima tijekom boravka?
Tijekom boravka sudjelovala sam na dvije znanstvene konferencije i jednoj stručnoj radionici. Završila sam i FELASA tečaj za rad s laboratorijskim životinjama, održala predavanje studentima na temu glikozilacije, te sam uključena u izradu znanstvenih radova temeljenih na rezultatima postignutim tijekom boravka.
Što biste istaknuli kao najvrjednije iskustvo iz ovog studijskog boravka?
Najvrjednije iskustvo svakako je izlazak iz vlastite zone komfora – boravak u potpuno novom profesionalnom i kulturnom okruženju donosi izazove, ali i dragocjene lekcije. Osim stručnog usavršavanja i usvajanja novih metoda rada, stekla sam nova prijateljstva i vrijedne profesionalne kontakte koji će sigurno biti važni za moj daljnji znanstveni razvoj.
Kako je bilo živjeti godinu dana u Njemačkoj? Jeste li imali neke izazove s kojima ste se suočavali tijekom boravka? Je li Vam iznos stipendije bio dovoljan za pokrivanje svih troškova?
Život u Erlangenu bio je pozitivno iskustvo. Osim manjih izazova vezanih uz birokraciju, sve je proteklo bez većih poteškoća. Zahvaljujući boravku, imala sam priliku upoznati i druge dijelove Njemačke, što mi možda ne bi bilo dostupno da nisam tamo živjela. Iznos stipendije bio je dovoljan za pokrivanje svih životnih troškova i više.
Sažetak Barbarinog usavršavanja:
Upala je glavno obilježje mnogih kroničnih bolesti kao što su autoimune bolesti, metabolički poremećaji te kardiovaskularne bolesti. Sve je veći broj studija u kojima su uočene promjene glikozilacije, najčešće posttranslacijske modifikacije proteina, u različitim upalnim bolestima. No, molekularni mehanizmi putem kojih dolazi do promjena u glikozilaciji proteina i dalje su nedovoljno istraženi. Cilj ovog znanstveno-istraživačkog usavršavanja je rasvijetliti jedan od molekularnih mehanizama koji imaju ključnu ulogu u regulaciji glikozilacije u upali. Posebna pažnja posvećena je interakciji imunoglobulina G (IgG), važne molekule u imunološkom sustavu, i reciklirajućeg endotelnog FcRn receptora u upalnim procesima kako bi produbilo razumijevanje regulacije glikozilacije IgG-a tijekom upale te istražilo ulogu FcRn-a kao potencijalnog ključnog posrednika u tom procesu. Ovo istraživanje će pridonijeti razumijevanju složene regulacije glikozilacije IgG-a u patofiziološkim stanjima, te potencijalno identificirati nove terapeutske mete. Navedeno otvara potencijal za razvoj novih dijagnostičkih alata i terapijskih pristupa za različite bolesti, što bi imalo značajan utjecaj na poboljšanje zdravlja ljudi. Konačno, ovo usavršavanje će pridonijeti proširenju znanstvenog djelovanja i stručnosti mladog istraživača, kroz stjecanje novih i proširenje postojećih znanja u području glikobiologije te razvitak vještina u novim metodologija. Kroz primjenu stečenih znanja i vještina u daljnjim istraživanjima, mladi istraživač će doprinijeti daljnjem napretku u znanstvenoj zajednici.