Jednogodišnje usavršavanje Anje Barić u Londonu

Dr. sc. Anja Barić svoje je dosadašnje iskustvo stekla na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primarni fokus njezine istraživačke grupe usmjeren je na pretklinička istraživanja ishemijskog moždanog udara i ishemije mrežnice na mišjem modelu okluzije središnje moždane arterije. U okviru programa MOBODL dr. sc. Barić provela je godinu dana na King’s College London, točnije u međunarodno priznatom  laboratoriju Biomarker Research and Imaging for Neuroscience Centre, specijaliziranom za primjenu suvremenih metoda neurooslikavanja u istraživanjima moždanog razvoja.

 

Koji je bio glavni cilj Vašeg boravka u King’s College i kojom temom istraživanja ste se bavili?

Tijekom mojeg boravka na King’s College-u u Londonu bila sam uključena u istraživanje patoloških promjena  aktivnosti i funkcionalne povezanosti u mozgu u eksperimentalnom modelu fibromijalgije. Fibromijalgija je kronična bolest obilježena raširenom boli, kroničnim umorom, tjeskobom te poremećajima spavanja i pamćenja. Neumoljiva priroda boli i ograničena učinkovitost postojećih terapija značajno narušavaju kvalitetu života oboljelih, utječući na njihovu radnu sposobnost, obiteljski život i svakodnevno funkcioniranje. Unatoč prevalenciji većoj od 2 %, uzrok fibromijalgije i dalje ostaje nepoznat, a trenutno ne postoje pouzdani dijagnostički testovi ni učinkoviti lijekovi. Osim što me osobni znanstveni interes izrazito motivirao za rad na ovako klinički relevantnom problemu, moj primarni cilj bio je proširiti znanje i iskustvo u translacijskoj neuroznanosti, posebno u rješavanju kompleksnih znanstvenih pitanja pomoću multimodalnih metoda oslikavanja mozga i napredne analize slikovnih podataka. Također, izuzetno mi je bilo važno uspostaviti kontakte i suradničke odnose s kolegama iz neuroimaging područja, što smatram ključnim korakom za buduće znanstvene suradnje i svoj profesionalni razvoj.


S kime ste sve surađivali tijekom boravka i kako je izgledao Vaš tipičan radni dan na King’s Collegeu?

Tijekom boravka imala sam priliku surađivati sa svim članovima Brain Centra – od voditelja istraživanja do doktoranda – kao i s drugim gostujućim znanstvenicima koji su u isto vrijeme bili na stručnom usavršavanju. Svakodnevno sam sudjelovala u planiranju i provedbi eksperimenata, rješavanju nepredviđenih izazova i konstantnim razmjenama ideja s kolegama, što je dodatno pridonijelo osjećaju profesionalnog rasta i intelektualnog uzbuđenja. Unatoč zahtjevnom rasporedu, atmosfera u timu bila je vrlo poticajna i ohrabrujuća, što je značajno doprinijelo kvaliteti mog iskustva.


Postoje li neke specifičnosti ili razlike u načinu rada, pristupu istraživanju ili organizacijskoj kulturi u odnosu na Vašu matičnu instituciju?

Najveća promjena u odnosu na rad u mojoj matičnoj instituciji bila je rad u multinacionalnom i izrazito interdisciplinarnom timu, u kojem je svaki član donosio jedinstvenu stručnu pozadinu, perspektivu i iskustvo. Takva raznolikost znanja i pristupa ne samo da je obogatila proces istraživanja, već me i osobno potaknula na razmišljanje izvan okvira i prilagodbu različitim stilovima rada. Osim toga, tim u kojem sam bila uključena bio je znatno veći od onih na koje sam do sada navikla, što je dodatno istaknulo važnost kvalitetne komunikacije, timske koordinacije i redovitih sastanaka kako bi svi aspekti istraživanja tekli učinkovito i bez zastoja.


Što biste istaknuli kao najvrjednije iskustvo iz ovog studijskog boravka?

Tijekom svog boravka imala sam priliku uspostaviti određene istraživačke metode na način koji do tada još nije bio primijenjen u tom kontekstu. Taj proces bio je iznimno zahtjevan, jer je uključivao puno samostalnog promišljanja, eksperimentiranja i prilagodbe, ali upravo zato to iskustvo smatram najvrjednijim. Pokazala sam da mogu kreativno razmišljati, pristupiti problemima iz novih kutova te osmisliti rješenja koja doprinose napretku istraživanja.


Jeste li sudjelovali u nekim dodatnim aktivnostima tijekom boravka?

Tijekom svog boravka uglavnom sam bila usredotočena na svoje istraživanje pa nisam imala prilike sudjelovati u nekim dodatnim aktivnostima.


Kako je bilo živjeti godinu dana u Londonu? Jeste li imali neke izazove s kojima ste se suočavali tijekom boravka? Je li Vam iznos stipendije bio dovoljan za pokrivanje svih troškova?

Živjeti u Londonu godinu dana svakako je nezaboravno iskustvo. Najduže mi je trebalo da se naviknem na užurbanost samog grada i količinu ljudi koja me svakodnevno okruživala. Iznos stipendije bio je dovoljan za pokrivanje svih potrebnih troškova, međutim pronaći prigodan smještaj u gradu s tako visokom potražnjom bio je pravi izazov. No, brzo sam se priviknula na novi ritam – dijeljenje stana pretvorilo se u priliku za sklapanje novih prijateljstava, a slobodno vrijeme ispunjavala sam istraživanjem bogate kulturne, povijesne i zabavne ponude koju London nudi. Jedan od aspekata života u Londonu koji će mi zasigurno nedostajati jest raznolikost gastronomske scene i mogućnost uživanja u kuhinjama iz cijelog svijeta.

Sažetak Anjinog usavršavanja:

Fibromialgija je vodeći uzrok kronične boli, koja zahvaća više od 2% svjetske populacije. Osim ozbiljnog utjecaja na kvalitetu života, pacijenti s fibromialgijom prolaze kroz dugi dijagnostički proces kako bi se isključile druge bolesti, a tijekom kojeg na osnovi subjektivnih osjećaja boli moraju druge uvjeriti da su bolesni budući da izgledaju zdravo. Lijekovi protiv bolova ne djeluju kod većine pacijenata, a liječenje je većinom usmjereno na vježbu i edukaciju pacijenta kako bi im se pomoglo da budu aktivni i da se nose s boli. Točan uzrok ove teške bolesti zasad nije poznat. Većina istraživača smatra da je fibromialgija sindrom boli u kojem prekomjerna aktivnost u središnjem živčanom sustavu dovodi do pogrešaka u obradi i interpretaciji boli koja je na taj način povećana. Međutim, nedavno je otkriveno da je imunološki sustav odgovoran za bol i mnoge druge simptome fibromialgije. Imunološki sustav proizvodi protutijela, proteine koji inače pomažu u obrani našeg organizma od bakterija, virusa, parazita i kancerogenih stanica. Nedavno je otkriveno da protutijela pacijenata koji pate od fibromialgije napadaju vlastito tijelo i živce, stvarajući neumoljivu bol i pretjeranu osjetljivost na osjetne podražaje. Cilj predloženog znanstveno-istraživačkog usavršavanja jest pomoću suvremenih metoda detekcije moždane aktivnosti na mišjem modelu bolesti istražiti dovodi li autoimuna reakcija i do promjena u moždanim područjima koja su zadužena za prijenos i obradu informacija o boli. Predviđa se da će rezultati ovog istraživanja promijeniti naše dosadašnje razumijevanje bolesti i doprinijeti novoj klasifikaciji fibromialgije kao autoimunog poremećaja te na taj način ubrzati razvoj dijagnostičkih metoda i učinkovitijih tretmana za milijune pogođenih ljudi. Originalna tematika, inovativna primjena suvremenih istraživačkih metoda te veliki klinički značaj očekivanih rezultata ovog usavršavanja omogućit će mladoj znanstvenici dr. sc. Anji Barić da kroz novostečene vještine i znanja te dugoročnu suradnju s izvrsnim inozemnim istraživačkim timom razvije kompetencije za međunarodno prepoznatljivu karijeru.

Postavke kolačića

Koristimo vlastite kolačiće, datoteke koje se zapisuju u web preglednik na računalu korisnika. Kolačiće dijelimo na obavezne, koji osiguravaju ispravno funkcioniranje internetskih stranica i preporučene, koji nam služe da unaprijedimo Vaše iskustvo na našoj stranici, kao i svoje usluge, analizirajući korištenje naše internetske stranice.