Sara Melkić zaposlena je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru “Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti” (DOK-2021-02), a svoje doktorsko istraživanje provodi u okviru projekta “MULTIORGDUAL – Višerazinske konfiguracije organizacijskog dizajna: razumijevanje dualnosti između heterogenosti i homogenosti“, čiji je voditelj ujedno i njezin mentor prof. dr. sc. Tomislav Hernaus. U okviru programa MOBDOK Sara je provela nešto manje od tri mjeseca na NOVA School of Business and Economics u Lisabonu, gdje joj je Mentor-domaćin bio prof. dr. sc. Miguel Pina e Cunha.

Zašto ste odabrali NOVA SBE kao Organizaciju-domaćin odnosno prof. Cunhu kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

Na početku mog doktorskog studija, u okviru HRZZ projekta MULTIORGDUAL organizirali smo Okrugli stol pod nazivom „Paradox Theory and Practice“. Događaj se održao u travnju 2023. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i okupio je domaće i međunarodne profesore iz područja organizacije i organizacijskih paradoksa, kao i HRM praktičare. Jedan od glavnih predavača bio je prof. dr. sc. Miguel Pina e Cunha, dok sam ja sudjelovala kao izlagač znanstvenog rada koji sam napisala zajedno sa svojim mentorom. Tijekom tog događaja imala sam priliku prvi put upoznati profesora, koji mi je dao prve pohvale, ali i iznimno korisne savjete za unaprjeđenje teorijskog okvira i metodologije mog istraživanja.

Pola godine kasnije pružila mi se prilika sudjelovati s novim znanstvenim radom na vodećoj specijaliziranoj konferenciji „PREP 2023. – Paradox Research Education Practice“, koja se održavala istovremeno u nekoliko gradova, uključujući Lisabon. Tada sam ponovno razgovarala s profesorom Miguelom, a ujedno sam prvi put imala priliku uživo posjetiti Sveučilište NOVA School of Business and Economics. Prema planu doktorskog studija, bilo je predviđeno da provedem vrijeme na jednoj od institucija s eminentnim istraživačima iz područja organizacijskih paradoksa. Ideja da to bude upravo Sveučilište NOVA postajala je sve jasnija i logičnija, s obzirom na to da je upravo tamo smješten „Global Centre of Paradox & Organization“.

Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

Dok matična institucija nudi uglavnom besplatan studij za domaće studente, organizacija-domaćin privukla je veći broj međunarodnih studenata kroz politiku školarina i stipendija, posebno na diplomskim, poslijediplomskim i doktorskim programima. Ponekad nemaš osjećaj da studiraš i radiš u Portugalu jer te okružuju Nijemci, Britanci, Francuzi, Rusi i drugi. I nije riječ samo o studentima – nastavno osoblje također dolazi iz svih krajeva svijeta. Štoviše, portugalski uopće nije potreban jer osoblje, od administrativnog i tehničkog do akademskog, tečno govori engleski.

Na hodnicima se svi zaposlenici srdačno pozdravljaju, a mnogi nastavnici pristupaju studentima na vrlo neposredan način. U komunikaciji se ne osjeća hijerarhija, premda je ispunjena uzajamnim poštovanjem. Svi su na „ti“ uz poštovanje, obraćajući se jedni drugima isključivo imenom. Osim toga, svi nose pločice s imenom, titulom i funkcijom, što omogućuje da u svakom trenutku znaš s kim razgovaraš. Većina profesora ima tajnike koji se brinu o njihovim radnim zadacima i rasporedu aktivnosti. Uz to, imaju znatno manje nastavnih sati, što im omogućuje da se posvete istraživanju i drugim projektima. Fakultet ih motivira na znanstvenu izvrsnost i ustrajnost kroz vrlo izdašne bonuse, dok unaprjeđenje u karijeri ovisi primarno o mjerljivim rezultatima.

Fakultet NOVA SBE je zamišljen kao kompaktan, održiv i funkcionalan kampus koji pruža sve što ti treba. Smješten je uz samu obalu oceana, s izvrsnom povezanošću s centrom Lisabona i okolnim gradićima. Zgrada fakulteta je nova, pažljivo održavana, s impresivnim suvremenim eksterijerom i modernim interijerom koji zaista ostavlja bez daha. Njegova arhitektura podsjeća na zračnu luku zahvaljujući visokim stropovima, odvojenim koridorima i prostranim staklenim stijenama. Javne prostore krase bogato zelenilo i vodene površine, brojne terase, raznovrsni coworking prostori te open-space zone osmišljene za studente i osoblje. Učionice su različitih veličina i rasporeda, prilagođene tipu nastave koja se u njima izvodi. Sav namještaj i tehnološka opremljenost prostorija su izuzetno moderni i impresivni, pružajući optimalne uvjete za rad i učenje. Uredi, smješteni iza staklenih stijena, jednako su moderno i funkcionalno opremljeni. Osim profesora, vlastite urede imaju i svi doktorski studenti te studentske udruge. Sustav i administracija u potpunosti su digitalizirani, omogućujući rješavanje svih problema brzo i jednostavno, uz samo nekoliko klikova. Prostor je dodatno obogaćen brojnim detaljima i sadržajima koji boravak čine praktičnijim i ugodnijim. Na svakom stolu, fotelji i zidu nalaze se utičnice, a tu su i mikrovalne za pripremu hrane, prostori za odmor, prostori za izdvojeno druženje zaposlenika, samoposlužne kuhinje, mikrovalne i market, kao i TV-i, kafići i restorani raznih kategorija, kopiraone i prodavaonice tehnološke opreme. Parkirna mjesta su odvojena za sve vrste prijevoznih sredstava, ulazak u zgrade i urede osiguran je magnetnim karticama, a atmosfera je opuštena zahvaljujući zabavnim sadržajima poput klavira, ping-ponga, biljara i stolnog nogometa. Sažeto, fakultet koji nije samo zgrada, već zajednica koja potiče suživot, motivira na učenje i inspirira na kvalitetan rad.

Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Moj studijski boravak u Lisabonu nadmašio je sva očekivanja koja sam imala u vezi s boravkom u stranoj zemlji, gradom kao takvim, radom na stranom sveučilištu, životom u međunarodnoj sredini, kvalitetom nastave na kojoj sam sudjelovala te općom opremljenošću fakulteta. Isprva sam bila nesigurna kako ću se snaći i je li to pravi put za moju mladu karijeru, no boravak mi je pokazao koliko je moj mentor bio u pravu kada je predložio ovo internacionalno iskustvo. Ono me nije samo izgradilo i usmjerilo, već i dodatno osnažilo. Shvatila sam koliko je truda potrebno da bismo postigli prosječnost, a koliko još više za izvrsnost u znanosti. Upoznala sam nekoliko doktorskih studenata iz različitih euroazijskih zemalja koji prolaze sličan put prema doktoratu. Iako sam očekivala da ću izgraditi dublja poznanstva, ipak sam zahvalna na prilici da budem okružena tako ambicioznim i načitanim kolegama te da učim od vrhunskih stručnjaka u istom istraživačkom području.

Iako su postavljeni ciljevi ostvareni, često sam osjećala kako vremena nikad nije dovoljno. Bez obzira na to, iskustvo je bilo neprocjenjivo i ostavilo je neizbrisiv trag na mom profesionalnom i osobnom razvoju. Da je moj boravak bio produžen do kraja zimskog semestra, vjerujem da bih imala priliku rasporediti zadane ciljeve na duži vremenski period, što bi omogućilo njihovo ostvarenje s većom lakoćom i temeljitosti.

Nastava tijekom studijskog boravka omogućila mi je detaljniji uvid u područje istraživanja, dok su konzultacije s mentorom-domaćinom značajno doprinijele unaprjeđenju znanstvenih radova na kojima sam radila. Jedan od tih radova trebao bi postati jedan od tri znanstvena članka koji će činiti osnovu mog doktorskog rada prema skandinavskom modelu. Mentor-domaćin predstavio mi je relevantnu literaturu i podijelio zanimljive publikacije koje će poslužiti kao vrijedan izvor za izradu objedinjene sekcije mog doktorskog rada, uključujući uvod, objedinjenu raspravu i zaključna razmatranja. Ovo iskustvo omogućilo mi je ne samo dublje razumijevanje istraživačke teme već i značajno unaprjeđenje kvalitete mog doktorskog rada kroz strukturirane i stručne povratne informacije.

Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.?

Odlazna mobilnost omogućila mi je da produbim suradnički odnos s mentorom-domaćinom, prof. dr. sc. Miguelom Pina e Cunha, te da proširim svoju međunarodnu mrežu kontakata upoznavanjem istraživača i doktorskih studenata koji dijele slične znanstvene interese i područje istraživanja. Osim što će se rezultati ovog iskustva odraziti na kvalitetu mog doktorskog rada, očekivana znanstvena suradnja već se konkretizira kroz pripremu dva zajednička znanstvena rada. Prvi rad nastaje u koautorstvu s mojim mentorom i mentorom-domaćinom, dok će drugi uključivati suradnju u kojoj će se našem timu pridružiti i međunarodni kolege. Oba rada bit će poslana na objavu u vodeće međunarodne znanstvene časopise indeksirane u prvom kvartilu citatne baze podataka Web of Science Core Collection tijekom ovog semestra. Do kraja mog doktorskog studija planirano je i pisanje dodatnog zajedničkog znanstvenog rada iz područja organizacijskih paradoksa. Taj rad ne samo da bi dodatno osnažio suradnju između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta NOVA u Lisabonu, već bi otvorio i niz novih prilika korisnih za moj razvoj kao mlade znanstvenice.

Iako to u početku nije bilo predviđeno, izuzetno mi je drago što smo moj mentor, prof. dr. sc. Tomislav Hernaus, i ja dodatno produbili suradnju s mentorom-domaćinom pozivajući ga da bude jedan od glavnih govornika na prvoj međunarodnoj konferenciji novoosnovane Hrvatske akademije za menadžment (HrAM). Konferencija će se održati u sklopu „16th International Odyssey Conference on Economics and Business“ u svibnju 2025. u Dubrovniku, pod organizacijom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Okupit će eminentne istraživače iz područja organizacijskih paradoksa, čime će dodatno pridonijeti razmjeni znanja i umrežavanju unutar ovog važnog istraživačkog polja.

Moj boravak na Sveučilištu NOVA School of Business and Economics dodatno je produbio suradnički odnos i s prof. dr. sc. Marcom Bertijem, članom „Centra za paradoks i organizaciju“. Profesora Bertija imala sam priliku upoznati i ranije na međunarodnim konferencijama posvećenima organizacijskim paradoksima, poput „Paradox Research Education Practice“ održane u studenom 2023. u Lisabonu te „40th EGOS Colloquium“ održanog u srpnju 2024. u Milanu. Tijekom mog boravka, profesor Berti uključio me u tim za izradu projektne prijave pod nazivom „Political Polarisation – Fundação Francisco Manuel dos Santos“. Na ovom bih projektu trebala raditi tijekom 2025. godine, a u slučaju njegova odobrenja, sudjelovala bih i u provedbi istraživanja. Ovo iskustvo dodatno obogaćuje moje profesionalne kompetencije i otvara nove mogućnosti za buduću znanstvenu suradnju.

I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Lisabona? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Nisam ni u najluđim snovima mogla zamisliti da ću imati priliku provesti nekoliko inspirativnih mjeseci u Portugalu i da ću se tako brzo prilagoditi životu u Lisabonu te ga početi nazivati „domom“. Način života doista nalikuje našem, ali s još više živosti, vedrine i ubrzanosti – Lisabon nikada ne spava. Grad sam doživjela kao boemsku metropolu za sve generacije, koja njeguje zapadnoeuropski način života, ali ima mediteransku dušu. Spoj tradicionalnog i modernog prisutan je na svakom koraku – u arhitekturi, infrastrukturi, slobodnom vremenu, načinu života i društvu. Taj balans ne iscrpljuje, već neprestano inspirira. Iako je zemljopisno smješten gotovo na najzapadnijoj točki kopnenog dijela Europe, Lisabon ostavlja dojam da je u središtu zbivanja zahvaljujući izvrsnoj povezanosti s ostatkom zemlje, Europom i svijetom. Za Portugalce sam bila „egzotična“, s obzirom na to da ondje ne živi mnogo Hrvata. Ipak, zbog internacionalnog i multikulturalnog karaktera grada, niti u jednom trenutku nisam se osjećala kao stranac ili da ne pripadam tamo. Da sve moram ponovno proći, ne bih se bunila, jer bih se još jednom zaljubila u ovaj grad i fakultet na kojem sam provela svoj boravak.

Pronalazak smještaja u Lisabonu jedan je od najizazovnijih i najstresnijih zadataka za sve koji dolaze, osobito ako tražite smještaj na samo nekoliko mjeseci. Taj proces može potrajati tjednima, pa čak i mjesecima, i često se čini beznadnim. Zbog otvorenije politike prema migrantima, ubrzanog razvoja turizma te povećanog priljeva digitalnih nomada i studenata iz sjeverozapadne Europe i SAD-a, cijene smještaja u Lisabonu su drastično porasle. Najmodavci često traže najmanje jednu prosječnu portugalsku plaću za mali studio ili dijeljeni smještaj, uz obavezan dupli depozit i dodatne troškove. Kako Sveučilište nema osiguran smještaj za gostujuće doktorske studente niti nudi asistenciju u njegovom pronalasku, proces je bio posebno izazovan. Ipak, stipendija koju sam dobila značajno mi je olakšala ovaj mukotrpan zadatak, omogućivši mi pronalazak smještaja koji odgovara potrebama jednog doktorskog studenta.