Sara Krivačić, mag. appl. chem., svoje doktorsko istraživanje radi u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta „Fotonsko sinteriranje inkjet ispisanih elektrokemijskih senzora i biosenzora na plastičnim podlogama”, pod mentorstvom doc. dr. sc. Petra Kassala na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. U okviru programa MOBDOK-2023 Sara je provela šest mjeseci na Sveučilištu u Ženevi, gdje joj je Mentor-domaćin bio prof. Eric Bakker. Sara nam je prenijela svoje dojmove iz Ženeve.

Istraživanja koja provodim na matičnoj instituciji usmjerena su na proizvodnju, analitičku karakterizaciju te validaciju u potpunosti inkjet ispisanih potenciometrijskih platformi za analizu okolišnih uzoraka te neinvazivnu analizu bioloških uzoraka, poput znoja. Inkjet ispis predstavlja zelenu alternativu masovnoj proizvodnji plošnih elektrokemijskih senzora te omogućuje  izvedbu minijaturiziranih fleksibilnih senzora, no takva primjena ove tiskarske tehnologije nije dovoljno istražena. Sama komercijalizacija, ali i znanstveni doprinos inkjet ispisa ograničeni su zahtjevnim kriterijima za optimizacijom fizikalnih svojstava osjetilnog elementa takvih senzora, polimerne ion-selektivne membrane.

Ovome sam izazovu pristupila s drugačijeg stajališta u znanstvenoj grupi profesora Erica Bakkera, jednog od vodećih znanstvenika iz područja elektrokemijskih senzora. Profesora Bakkera upoznala sam 2022. godine na međunarodnoj konferenciji Solutions in Chemistry, gdje se zainteresirao za rad naše grupe. Zahvaljujući financijskoj potpori Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu odlazne mobilnosti asistenata boravila sam u grupi profesora Bakkera na Faculté des Sciences Sveučilišta u Ženevi od studenog 2023. do travnja 2024.

Stigavši u Ženevu, dočekala me grupa izrazito motiviranih doktoranada u koju sam se brzo uklopila te imala njima jednake uvjete rada. Svake srijede sudjelovala sam na grupnim sastancima gdje bismo diskutirali rad na vlastitim projektima. Faculté des Sciences puno je veći od moje matične institucije, te su ženevskim kolegama sve metode i instrumenti dostupni na licu mjesta. Fakultet čak ima i trgovinu u kojoj doktorandi sa svojom studentskom iskaznicom mogu kupovati laboratorijski pribor i potrošne kemikalije. Zaista mogu reći kako sve funkcionira baš poput mehanizma švicarskog sata!

Tijekom boravka usvojila sam upravljanje automatiziranim sustavom za doziranje fluida, industrijskom stroju koji se koristi pri proizvodnji membranskih elektroda te koji mi nije dostupan na matičnoj instituciji. Tamo sam optimirala sastav membrane s ciljem uvećanja proizvodnje elektroda međusobno što sličnijih svojstava. Pri tome sam ispitivala ponovljivost proizvodnog procesa modeliranjem u programskom paketu Mathematica te elektrokemijski karakterizirala pripremljene elektrode. Ostvareni rezultati značajni su dio moje doktorske disertacije koju ću pisati po skandinavskom modelu, pošto će biti dio barem jedne zajedničke publikacije između dviju grupa, čime se uspostavljena suradnja nastavlja. Dio rezultata već sam predstavila na konferenciji CHanalysis, Meeting of Swiss Analytical Scientists, koja se održala u travnju u Beatenbergu. S kolegama iz Ženeve ponovno ću se susresti sredinom lipnja u Višegradu u Mađarskoj, na jednoj od najznačajnijih konferencija iz područja elektrokemijskih senzora, Matrafured.

Iako je period pred sam put u Švicarsku bio prilično izazovan, uglavnom zbog kratkog vremena u kojem sam morala pronaći smještaj, sretna sam što je i po tom planu sve prošlo zaista super. Smještaj u Švicarskoj je jako skup, ali stipendija je bila dovoljna da pokrije troškove smještaja i troškove skromnog života. Veseli me što svoj boravak u Ženevi (osim po zaista puno radnih sati) mogu pamtiti po vrijednim prijateljstvima i poznanstvima koja sam tamo stekla. Ova stipendija definitivno predstavlja najvrjedniji moment mojeg doktorskog studija, zbog samog boravka u etabliranoj znanstvenoj grupi te neprocjenjivog životnog iskustva, ali i samog iskustva projektne prijave.