Studijski boravak Rafaele Radičić u Ljubljani

Rafaela Radičić, mag. phys., zaposlena je kao asistentica na Institutu za fiziku, u grupi za plazmena i laserska primijenjena istraživanja (PLASAR). Tema njezinog doktorskog rada, koji izrađuje pod mentorstvom dr. sc. Nikše Krstulovića, vezana je uz sintezu naprednih nanočestica inovativnim metodama laserske ablacije u tekućinama posebno pripremljenih meta. U okviru programa MOBDOK-2023 Rafaela je provela tri mjeseca na Institutu Jožef Stefan, gdje joj je Mentor-domaćin bio prof. dr. Miran Mozetič.


Zašto ste odabrali Institut Jožef Stefan kao Organizaciju-domaćin odnosno prof. dr. Mozetiča kao Mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

Odabrala sam Institut Jožef Stefan, točnije grupu F4 (Grupa za inženjerstvo površina) koju vodi prof. dr. sc. Mozetič, zbog postojećeg poznanstva i dugogodišnje suradnje između njih i moje grupe, koju vodi moj mentor, doc. dr. sc. Krstulović. Također, prof. dr. sc. Mozetič je svjetski poznat znanstvenik u području fizike plazme, te je bio logičan odabir za provedbu ovoga projekta.


Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta rada, atmosfere i slično?

Grupa F4 raspolaže drugim izvorom plazme, različitim od onoga na kojem radim svoje doktorsko istraživanje, te mi se pružila idealna prilika da savladam novi eksperimentalni postav. Naša grupa na Institutu za fiziku opremljena je vrhunskom opremom, s kojom mogu samostalno provoditi veći dio istraživanja. Ipak, teško je da jedna grupa posjeduje svu potrebnu opremu, pa je oprema grupe prof. dr. Mozetiča savršeno nadopunila ono što nam je nedostajalo kako bismo proveli kvalitetno istraživanje. Radna atmosfera bila je izuzetno ugodna, a svi članovi grupe bili su vrlo susretljivi, posebno izv. prof. dr. Zaplotnik i dr. Lojen. Budući da u svojoj grupi imam vrlo susretljiv i motivirajući odnos sa svojim mentorom, glavna razlika bila je u tome što je u grupi F4 bilo više asistenata koji se bave eksperimentalnim radom. Oni su mi pružili korisne savjete za moj rad i uvijek bili spremni pomoći.


Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Sva moja očekivanja su ispunjena, te smo u značajnoj mjeri ostvarili naš radni plan. Mobilnost je trajala tri mjeseca, a svima nam je poznato da je tijek eksperimentalnog istraživanja teško predvidjeti, zbog čega gotovo uvijek treba ‘još malo vremena’. Kako bismo bili potpuno zadovoljni rezultatima koje planiramo objaviti, potrebno je ponoviti neka mjerenja, a dogovoreno je da mogu naknadno doći dovršiti ovaj dio posla. Dobiveni rezultati bit će uključeni u jedno od poglavlja moje doktorske disertacije.


Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.

Naravno! Nastavljamo suradnju započetu ovim projektom odlazne mobilnosti asistenata, s ciljem objave zajedničkog rada te su već isplanirani nastavci mjerenja. U planu su i budući zajednički projekti između naših grupa kako bi se uspješna suradnja nastavila.


I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Ljubljane? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Ljubljana mi je prekrasan grad i stvarno sam uživala boraveći tamo. Što se tiče smještaja, imala sam poteškoća u pronalasku jer sam tražila smještaj na tri mjeseca, što je većini stanodavaca bilo nepraktično. Zbog toga sam se morala okrenuti cimerstvu, no i tu je bio problem što bih ostala samo tri mjeseca. Na kraju sam jedva uspjela pronaći stan s cimerima kojima je odgovaralo da budem tamo tri mjeseca. Stanovi su prilično skupi, ali iznos stipendije bio je sasvim dovoljan da pokrije troškove stanovanja i drugih životnih potrepština. Ovo iskustvo bilo mi je izvanredno i apsolutno preporučujem svim doktorskim studentima da se prijave za ovu izdašnu stipendiju kako bi iskoristili priliku za rad na drugoj znanstvenoj instituciji.

Sažetak Rafaelinog usavršavanja:

Površina polimera može biti modificirana putem hladnih plazmi kako bi im se poboljšala površinska svojstva poput adhezija, vlažnost i biokompatibilnost za razne primjene. U sklopu usavršavanja asistentica će tretirati plazmom prirodne i održive polimerne derivate koji se koriste u tekstilnoj i prehrambenoj industriji te će u njih ugraditi nanočestice dodatno poboljšavajući svojstva. Proučavat će i ulogu površinske obrade plazmom na vlaženje i adheziju kompozitnih polimera te utjecaj atmosferskog plazmenog mlaza na povećanje površinske energije i reaktivnosti polimera. Polimeri koji će se koristiti bit će polietilen i polietilentereftalat dok će se tretman vršiti s pomoću atmosferskog plazmenog mlaza i niskotlačnih plazmi raznih plinova. Nanočestice od interesa su ZnO, Ag i TiO2, a sintetizirat će se s pomoću laserske ablacije pripadnih meta u tekućinama na Institutu za fiziku. Polimeri s nanočesticama će se dodatno analizirati na Institutu za fiziku na testove mjerenja stopa curenja nanočestica iz njih. Također, koristit će se infracrvena spektroskopija s Fourierovom transformacijom za određivanje kemijskih veza i goniometar za određivanje kontaktnog kuta. Također, nanočestice će se karakterizirati putem UV-Vis spektrofotometra, spektrofluorimetra te dinamičkog raspršenja svjetlosti. Na Institutu Jožef Stefan bit će nam dostupne, uz druge izvore plazme poput niskotlačnih plazmi, razne karakterizacijske tehnike poput rendgenske fotoelektronske spektroskopije, transmisijske elektronske mikroskopije, pretražne elektronske mikroskopije i masenog spektrometra sekundarnih iona.