Studijski boravak Petre Maleš u Grazu

Petra Maleš, mag. chem., zaposlena je na Institutu Ruđer Bošković (IRB), na Zavodu za organsku kemiju i biokemiju u Laboratoriju za inženjering biomembrana pod vodstvom dr. sc. Danijele Bakarić. U okviru Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Model demijelinizacije na molekulskoj skali pri fiziološkim i patološkim uvjetima” izrađuje svoju doktorsku disertaciju te se bavi proučavanjem modelnih membrana mijelina, s naglaskom na nove metodologije njihove priprave i karakterizacije različitim analitičkim tehnikama. Usprkos ekspertizi proučavanja modelnih membrana mijelina raznim spektroskopskim i kalorimetrijskim tehnikama na IRB-u, tehnika raspršenja (difrakcije) rendgenskih zraka pri malim kutevima (SAXS) nažalost nije dostupna. S obzirom na to, Petra je u okviru programa MOBDOK-2023 odradila tromjesečno istraživanje SAXS tehnikom na Biofizičkom odsjeku Instituta za molekularne bioznanosti Sveučilišta u Grazu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Georga Pabsta, jednog od najcjenjenijih znanstvenika u proučavanju biomembrana.

Što Petra kaže o svom boravku u Grazu, pročitajte u sljedećem tekstu.

– Kad sam vidjela mogućnost prijave na program MOBDOK-2023, automatski sam pomislila o svojem ponovnom odlasku u Graz u tim prof. Pabsta. Prvi put sam boravila u njegovom laboratoriju 2021. godine, zahvaljujući stipendiji ravnatelja Instituta Ruđer Bošković, što mi je dosta pomoglo u daljnjem nastavku mog istraživačkog rada posebice u pripremi asimetričnih liposoma s kojima do tada nitko nije radio na IRB-u. Tadašnjim mojim odlaskom u Graz počela je formalna suradnja između naša dva tima, koja je do tada postojala samo u okviru savjetovanja u istraživačkom radu, jer prof. Pabst rado pomaže sa svojim velikim znanjem u biofizici membrana i proteina.

Ugodna atmosfera i rad u timu prof. Pabsta nije izostala ni odlaskom na MOBDOK-2023 od travnja do srpnja 2024. kada sam imala priliku proučavati svoje uzorke na jako moćnom SAXS instrumentu koji sam do tada samo vidjela na slikama tijekom studiranja. Institut u Grazu je jako moderno opremljen, te je dostupnost kemikalija i tehnika praktički instantna, što je nekad u Hrvatskoj puno teže, odnosno traje duže. Ono što je malo drugačije je veći broj znanstvenika različite nacionalnosti tako da je nekako sve puno zanimljivije, jer u jednom trenutku pričaš s nekim iz Švicarske, a u drugom s nekim iz Egipta ili Kine. Veliko poštovanje prema različitostima je na jako zavidnoj razini i moram priznati da je to jedan veliki plus za Austrijance.

Sva tri mjeseca mog rada u Austriji imala su različit tempo, što je često u poslu u znanosti. Travanj je bio polagan jer sam se uhodavala u pripravu uzoraka i SAXS tehniku, pa je svibanj bio puno produktivniji s mjerenjima, a u lipnju sam “grijala stolicu” u analizi svih izmjerenih rezultata. To je sve još u procesu, jer ima dosta rezultata, a i za moju dalmatinsku dušu nema “priše”. Dobiveni rezultati u Austriji su me usmjerili za moja daljnja istraživanja na dostupnim tehnikama u Zagrebu, što neupitno olakšava rješavanje problematike istraživanja s kojim se svakodnevno bavim. Suradnja s dr. Pabstom se nastavila nakon mog povratka u domovinu, prvenstveno jer je on osobno jako zainteresiran za analizu mojih uzoraka SAXS-om, te je stvarno kao čovjek i znanstvenik jako dobar i uvijek spreman pomoći. Prvo će rezultati biti predstavljeni na Međunarodnom kongresu kemičara i tehnologa na Ohridu u Makedoniji krajem rujna, pa ćemo dalje razmišljati o planiranoj publikaciji nakon što se obave analize u Zagrebu.

Sad kad se osvrnem o svom životu u Grazu tijekom ova tri mjeseca, bilo je stvarno kratko i slatko. Grad je jako opušten, nije vječna gužva kao u Zagrebu i ljudi lijepo “chillaju” po svakom mogućem zelenilu po gradu. Smještaj nije teško naći, cijene su malo veće nego u Hrvatskoj, što je u redu za njihov standard. Često mi je djelovalo kao da ima više bicikala nego ljudi, a možda čak i ima. Tako da sam i ja vozila bicikl po gradu, na početku dosta divlje, ali onda sam ipak morala početi poštovati sva pravila i ne biti baš tipična Balkanka. Provodila sam vrijeme izvan posla s kolegama iz tima, od pub kvizova, joge, bicikliranja i naravno ispijanja piva. Bilo je jako lijepo imati nekog s kime možeš ubiti tugu nakon izgubljenih utakmica u nogometu na ovogodišnjem EURU. Ali, moram bit iskrena da mi ideje joge i pub kviza na njemačkom jeziku nisu bile baš najbolje u životu zbog jezika.😊 Jedna od najdražih uspomena tijekom mog boravka bit će biciklijada od 20km po Grazu. Odradili smo to timski, sa zajedničkom upalom mišića i zasluženim after partijem!

A o svojim planovima za skoriju budućnost Petra kaže:

– Pa u ovoj godini sam kao “borša” jer sam stalno na putu. Dok ovo pišem, boravim na Max-Planck institutu za kolodide i međupovršine u Njemačkoj gdje radim mikroskopiju, te imam osjećaj da živim u vlakovima između Potsdama i Berlina. Još je u planu usavršavanje u Beču i Ljubljani do kraja godine, uz pisanje doktorata koji bi trebao biti finaliziran do proljeća. Tako da držite fige!

A njezin zaključak za kraj je:

– Preporučam svima odlazak u simpatični Graz, kao i kolegama da iskoriste MOBDOK kao priliku da spoje ugodno s korisnim! 😊

Sažetak Petrinog usavršavanja:

Cjelovitost višestruke mijelinske membrane odgovorne za učinkovito provođenje živčanih impulsa ovisi o omjeru lipida koji je čine, kao i o njihovim interakcijama s mijelinskim bazičnim proteinom (MBP-om), intrinzično neuređenim proteinom čija je temeljna funkcija adhezija susjednih mijelinskih slojeva. Promjene u sastavu lipida i, posljedično, u funkciji MBP-a mogu rezultirati autoimunim bolestima poput multiple skleroze (MS). Budući da je kod pacijenata s MS-om nađena veća količina PE lipida koji se mogu, osim lamelarne (gel (Lo)/fluid (Lg)), naći i u nelamelarnoj inverznoj heksagonskoj fazi (Hu), pretpostavlja se postojanje veze između stvaranja vakuola uslijed demijelinizacije s povećanjem količine PE koji mogu tvoriti njima slične strukture. Unatoč mnogim provedenim biološkim studijama, pozadina demijelinizacije na molekulskoj razini je potpuno nejasna i stoga se u sklopu predloženog znanstvenog usavršavanja predlaže istraživanje svojstava modelnih mijelinskih membrana u prisustvu/odsustvu MBP-a pri različitim omjerima sastavnih lipida (fiziološki/patološki uvjeti) između lipidnih membrana i MBP-a. U svrhu detaljnije karakterizacije nastankom Hu faze, predloženim usavršavanjem će se istražiti jednokomponentne i višekomponentne modelne lipidne membrane mijelina u prisutstvu i odsutstvu mijelinskog bazičnog proteina (MBP), jednog od najvažnijih u strukturi mijelina.
Za karakterizaciju fizikalno-kemijskih svojstava modelnih mijelinskih membrana koje po sastavu oponašaju fiziološke i patološke uvjete koristit će se kalorimetrijske (DSC) i spektroskopske (FTIR, UVVis, fluorimetrija, CD) tehnike. Dodatno, za istraživanje veze između povećanja količine PE lipida i demijelinizacije manifestirane pojavom vakuola će se, uz nabrojane tehnike, koristiti i tehnika raspršenja rendgenskih zraka (X-zraka) pod malim kutem (engl. small-angle X-ray scattering, SAXS). Eksperimentalne vještine kao i nova saznanja stečena radom na SAXS-u tijekom usavršavanja u laboratoriju prof. dr. techn. Pabsta na Institutu za molekularne bioznanosti Sveučilišta u Grazu u Austriji potaknut će daljnja istraživanja biološki važnih procesa unutar membranskih sustava karakterističnih kod autoimunih bolesti te poslužiti za njihovo razumijevanje na molekularnoj razini.

Postavke kolačića

Koristimo vlastite kolačiće, datoteke koje se zapisuju u web preglednik na računalu korisnika. Kolačiće dijelimo na obavezne, koji osiguravaju ispravno funkcioniranje internetskih stranica i preporučene, koji nam služe da unaprijedimo Vaše iskustvo na našoj stranici, kao i svoje usluge, analizirajući korištenje naše internetske stranice.