Petra Grebenac zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru Projekta razvoja karijera mladih istraživača (DOK-2021-02), a svoje doktorsko istraživanje provodi u sklopu istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Ruske književne transformacije od 1990. do 2020. godine voditeljice prof. dr. sc. Jasmine Vojvodić, koja je ujedno i Petrina mentorica. U svojoj disertaciji Petra istražuje pjesničko stvaralaštvo i osobitosti tekstualnog subjekta jedne od najcjenjenijih suvremenih ruskih pjesnikinja Marije Stepanove. U okviru programa MOBDOK-2023 Petra je provela nešto više od mjesec dana na Odsjeku za slavistiku Sveučilišta u Trieru, gdje joj je mentor-domaćin bila prof. dr. Henrieke Stahl.

Zašto ste odabrali Sveučilište u Trieru kao Organizaciju-domaćin odnosno prof. Stahl kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentoricom ili članovima istraživačke grupe?

Kao mentoricu-domaćina odabrala sam profesoricu Henrieke Stahl sa Sveučilišta u Trieru zato što imamo vrlo srodne znanstvene interese. Kada sam započela svoje istraživanje širokog i nepreglednog polja suvremene ruske poezije, naišla sam na nekoliko zbornika posvećenih upravo toj temi, čija je urednica prof. Stahl. Tekstovi s rezultatima istraživanja velikog broja znanstvenika iz različitih dijelova svijeta koje je profesorica okupila u nekoliko zborničkih svezaka otvorili su mi vrata u svijet suvremene ruske poezije i među najvažnijim su referencama u mojoj doktorskoj disertaciji. Ubrzo sam stupila u kontakt s profesoricom, koja mi je drage volje omogućila pristup još nekim važnim i korisnim rezultatima svojih dvaju znanstvenih projekata, Poezija na ruskom jeziku u tranziciji i Tipologija subjekta u suvremenoj ruskoj poeziji od 1990. do 2010 (projekte je financirala Njemačka istraživačka zaklada, njem. Deutsche Forschungsgemeinschaft). Kada je prošle godine Hrvatska zaklada za znanost pokrenula program MOBDOK, bez dvojbe sam odlučila iskoristiti priliku za istraživački boravak na Sveučilištu u Trieru pod mentorstvom prof. Stahl. Moja je glavna želja bila istražiti preostale rezultate njezinih projekata i znanstvenu literaturu koja se zahvaljujući radu dvaju projektnih timova i njihovih suradnika nalazi u knjižnici Sveučilišta u Trieru.

Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

Filozofski fakultet u Zagrebu ima puno širu ponudu filoloških studijskih grupa od Fakulteta humanističkih znanosti na Sveučilištu u Trieru, što je vidljivo i u području slavenskih filologija: na trierskoj slavistici moguće je studirati rusku filologiju kao glavni predmet, s mogućnošću odabira izbornih predmeta iz područja polonistike, bugaristike, srbistike i kroatistike. Međutim, u sklopu trierske slavistike djeluje meni vrlo važan i zanimljiv istraživački centar Poezija u tranzitu, koji je osnovala prof. Stahl u sklopu svojih istraživačkih projekata. Imala sam sreće što je baš tijekom mojeg boravka u Trieru centar organizirao konferenciju Koncepti i načini percepcije prirode u suvremenoj poezij, na kojoj sam imala priliku upoznati članove centra, istraživače suvremene poezije iz različitih dijelova Europe i svijeta, i poslušati njihova izlaganja. Osim toga, bio mi je vrlo važan pristup tamošnjoj sveučilišnoj knjižnici i njezinoj bogatoj zbirci znanstvene literature iz područja teorije lirike i suvremene ruske poezije, koja mi nije bila dostupna u Zagrebu. Zanimljivo je i da trierska sveučilišna knjižnica radnim danom radi do ponoći, a otvorena je čak i nedjeljom, što Sveučilište u Trieru čini idealnom organizacijom-domaćinom za program kao što je MOBDOK.

Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Moja su očekivanja ispunjena i nadmašena. 34 dana bila su dovoljna za ispunjavanje postavljenog cilja – pisanje znanstvenog članka o pjesničkoj zbirci Spolia suvremene ruske pjesnikinje Marije Stepanove pod mentorstvom prof. Stahl. Osim zadanog cilja uspjela sam provesti dio istraživanja za svoju disertaciju. Neke od rezultata koje sam prikupila istražujući književnoznanstvenu građu u trierskoj sveučilišnoj knjižnici već sam uključila u jedno od poglavlja doktorske disertacije, a vjerujem da će mi ostali sakupljeni rezultati biti važni za osmišljavanje i pisanje preostalih poglavlja. 

Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentoricom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.?

Osim publikacije spomenutog članka koji je mentorirala prof. Stahl, zasad nismo dogovorile konkretne detalje daljnje suradnje. Međutim, vjerujem da će profesionalno poznanstvo s profesoricom biti od velike važnosti za moj znanstveni rad nakon što završim s pisanjem disertacije. Njezin centar Poezija u tranzitu jedan je od najzanimljivijih europskih centara za proučavanje suvremene poezije i nadam se da ću u budućnosti dobiti priliku za sudjelovanje u njegovim istraživačkim projektima zahvaljujući kontaktima koje sam ostvarila tijekom boravka u Trieru.

I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Triera? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Trier je lijep i šarmantan studentski gradić. Nije velik, pa mi nije bilo teško snaći se i usredotočiti se na istraživački rad. Jako me se dojmio prekrasan kampus Sveučilišta u Trieru u kojem se nalazi sve što je potrebno za studentski život. Nažalost, kapaciteti za studentski smještaj u Trieru vrlo su mali i prednost imaju studenti prijediplomskih i diplomskih studija, pa sam trebala pronaći smještaj preko platformi sličnih Bookingu. Stipendija mi je pokrila troškove smještaja i puta, a troškove života pokrila sam od plaće. Ne žalim jer je boravak u Trieru bio ugodan i višestruko koristan!