Martina Bagović, mag. ing. biotechn., zaposlena je u Laboratoriju za tehnologiju i primjenu stanica i biotransformacije Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru „Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti” (DOK-2021-02) pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Kristine Radošević. Martinin istraživački rad odvija se u sklopu HRZZ projekta „Racionalan dizajn prirodnih eutektičkih otapala za pripremu i formulaciju kiralnih lijekova”, a usmjeren je na karakterizaciju i primjenu niskotempreaturnih eutektičnih otapala (DES-ova) u farmaceutskoj industriji. U okviru programa MOBDOK-2023 Martina je provela tri mjeseca na Tehničkom sveučilištu u Ateni (National Technical University of Athens), gdje joj je Mentor-domaćina bila Asst. Prof. Anastasia Detsi.
Zašto ste odabrali NTUA kao Organizaciju-domaćin odnosno prof. Detsi kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentoricom ili članovima istraživačke grupe?
Odabrali smo mentora domaćina prof. Anastasiu Detsi s National Technical University of Athens, budući smo imali suradnje kroz GREENERING COST action te smo uvijek imali dobru interakciju na konferencijama. Ono što nas je najviše privuklo za ovakav oblik suradnje je činjenica da imaju veliko znanje i iskustvo u pripravi gelova, eutektogelova i hidrogelova, što smo smatrali zanimljivim područjem za uklopiti u naša istraživanja.
Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?
Što se tiče infrastrukture mogu reći da imamo podjednake uvjete. Njihov fakultet je relativno star, i nažalost nisu imali značajna ulaganja u obnovu prostora niti laboratorija. Jedini izvor prihoda za nabavku novih uređaja su im projekti, tako da imaju vrlo sličnu situaciju kao i mi. Što se tiče međuljudskih odnosa, također je vrlo slično nama, odnosno ima puno mladih ljudi, doktoranada i poslijedoktoranda. Tako da je vrlo živo i zabavno, svi su spremni pomoći i zaista su dobri domaćini. Još jedna bitna razlika je ta da većina njihovih doktoranada volontira, odnosno nisu zaposlenici fakulteta, a uz to muškarci imaju i obvezni vojni rok, tako da smo jednog kolegu i otpratili na isti. Ako se itko sprema u Grčku, može biti i spreman malo prilagoditi svoje radno vrijeme na klizno. Naime zbog velikih vrućina koje su najviše popodne, njihov život započinje dosta kasno navečer, pa tako i radni dan počinje nešto kasnije, ali se onda na poslu ostaje i malo duže.
Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?
Sva očekivanja su ispunjena, pa i više od toga. Uspjela sam napraviti gotovo sve iz radnog plana, a uz to smo smislili i apsolutno novi koncept priprave hidrogelova. Naravno, još koji mjesec bi dobro došao, no, i ovako smo svi jako zadovoljni kvalitetom i inovativnošću rezultata. Rezultati će imati veliki utjecaj na moju doktorsku disertaciju. Naime moja istraživanja za poboljšanje svojstava lijekova primjenom niskotemperaturnih eutektičkih otapala su dobila lijepu nadopunu i završetak. Ovime sam dobila završni proizvod i način isporuke lijeka te potencijalnu primjenu i u realnom sektoru.
Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.
Nastavak suradnje je dogovoren. Planiramo jednu do dvije publikacije na temelju naših rezultata te su za to potrebna dodatna istraživanja. Napravljen je plan rada i raspodjele posla, pa se nadam da ćete uskoro moći i detaljnije čitati o našim rješenjima. Na temelju toga ćemo vidjeti postoji li šansa komercijalizacije, ali u ovom trenutku nam to nije prioritet. Također je predana i projektna prijava za novi HRZZ natječaj, gdje je prof. Detsi stavljena kao vanjski suradnik. Dodatne posjete bi bile zanimljive, međutim sve to ovisi o mogućnostima financiranja.
I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Atene? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?
Dojmovi se još nisu u potpunosti slegnuli. Bilo je definitivno izazovno i uzbudljivo, ali s dobrim domaćinima i razvijenim prijateljstvima je sve bilo lakše. Atena je zaista veliki grad prepun razlika na svakom koraku, definitivno jako živi grad, gdje svaki kvart ima zelene oaze prepune kafića i mjesta za druženja. Ima pregršt muzeja i naravno sama Akropola koja svaki dan kada ju ugledate oduzima dah. Gastronomski jedna od boljih destinacija gdje sam bila. Cijena samog života, hrane i restorana je pristupačnija i nešto jeftinija od Hrvatske. Kao i svima, najteže je bilo naći smještaj. Sve što se iznajmljuje je na dugoročno, tako da jedini stan kojeg sam pronašla i da je bio u redu, je bio dosta skup i vrlo daleko od samog fakulteta. Iako sam bila 3 mjeseca (dolazila sam polovicom 5. mjeseca i odlazila početkom 8. mjeseca) morala sam platiti 4 stanarine i polog, umjesto 3. Tako da mala napomena kolegama, da uvijek gledaju, ako je moguće, da budu puni mjesec. Usprkos tome, stipendija je bila dostatna za pokrivanje troškova života.