Studijski boravak Marte Marije Bilić u Veneciji

Marta Marija Bilić, mag. ing. aedif., zaposlena je kao asistentica na Sveučilištu u Rijeci, Građevinskom fakultetu, a njezino doktorsko istraživanje vezano je uz problematiku složenih poplava u priobalnim rijekama Republike Hrvatske. Marta Marija je u okviru programa MOBDOK-2023 provela nešto više od mjesec dana na Institutu za znanosti o moru (CNR-ISMAR) u Veneciji, gdje joj je Mentor-domaćin bio Dr. Christian Ferrarin.

 

Zašto ste odabrali CNR-ISMAR kao Organizaciju-domaćin odnosno dr. sc. Ferrarina kao Mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

CNR-ISMAR u Veneciji jedan je od najpoznatijih istraživačkih centara u Europi i svijetu vezano uz znanosti o moru te ovo nije prva suradnja s Građevinskim fakultetom u Rijeci, već je nastavak ranije započete suradnje kroz Interreg projekt STREAM. Na preporuku kolege s katedre koji je blisko surađivao s njim, kao Mentor-domaćin odabran je dr.sc. Christian Ferrarin, član grupe za modeliranje oceana i oceanografskih procesa u CNR-ISMAR.

Dr. sc. Ferrarin je sudjelovao u razvijanju hidrodinamičkog modela Mediteranskog mora (SHYFEM) čija je najveća prednost mogućnost primjene u područjima sa zahtjevnom prostornom geometrijom i batimetrijom, kao što je slučaj s hrvatskom obalom Jadranskog mora. Takav model i njegovi rezultati, visoke morske razine i značajne valne visine, od velikog su značaja za moje istraživanje o složenim poplavama jer ono direktno ovisi o pouzdanim, preciznim i dugotrajnim ulaznim podacima.


Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta rada, atmosfere i slično?

Razlike između Građevinskog fakulteta u Rijeci i CNR-ISMAR-a su velike najviše zbog toga što se radi o institucijama s različitom svrhom. Najveća razlika je u količini vremena koje je na raspolaganju za provođenje istraživanja u Institutu, dok na Fakultetu nastavne obaveze zauzimaju veliki dio radnog vremena. Još jedna zanimljiva razlika između ove dvije institucije je u strukturi zaposlenika. U Institutu većina zaposlenika nije iz Italije te dolaze iz cijelog svijeta (Argentina, Meksiko, Iran, Irska, Belgija…), dok su na Građevinskom fakultetu uglavnom Hrvati, uz poneku iznimku. Upravo ta raznolikost kultura doprinosi izrazito zabavnoj i veseloj radnoj atmosferi i čestim druženjima iza posla, uz nezaobilazni aperitivo.

 

Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Prilikom prijave nisam mogla niti zamisliti koliko će mi ovo iskustvo donijeti novog znanja, ideja i poznanstava. Iako je mobilnost trajala samo pet tjedana, uspješno sam ispunila sve zadane aktivnosti, ali i više od toga. Od prvog dana sam bila ravnopravno uključena u sve aktivnosti u kojima su i sami djelatnici Instituta sudjelovali, tako da sam imala prilike biti na predavanju Lea Holthuijsena te otputovati u Bolonju i učestvovati na radionici zajedno sa znanstvenicima iz Rima, Firence, Trsta i Bolonje. Stečeno znanje i nove ideje koje sam dobila kroz ovu mobilnost će mi biti od velike koristi prilikom izrade doktorske disertacije.

 

Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i slično?

Naravno! Suradnja se nastavlja već u srpnju, kroz ljetnu školu ‘Oceanography Unveiled’ u Veneciji koju organizira CNR-ISMAR te ću se tamo ponovno susresti s kolegama s Instituta. Rezultate istraživanja provedenog u ovih pet tjedana ću prezentirati na međunarodnoj konferenciji ove jeseni, te su oni temelj za zajedničku publikaciju na kojoj trenutno radimo. Također, nastavak daljnje suradnje između naših institucija će se nastaviti i iduće godine kada će Građevinski fakultet u Rijeci ugostiti mladog istraživača s CNR-ISMAR-a.

 

I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Venecije? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Iako sam prethodno posjetila Veneciju, iskustvo života u Veneciji je zaista nešto posebno. Teško je dočarati posebnost i ljepotu tog grada, no ono što bih najviše istaknula i što me zaista oduševilo su ljudi. Svi su izuzetno pristupačni i susretljivi, druželjubivi i uvijek spremni pomoći (osim kada naručite cappuccino iza 12:00). Pronalazak smještaja je bio najizazovniji dio ove priče jer je period od pet tjedana nezgodan pošto ne spada u kratkotrajni, a ni u dugotrajni najam. Venecija je izrazito skup grad, no iznos stipendije je bio dovoljan za pokrivanje smještaja te putovanja, što je i najveća stavka ove mobilnosti.

Sve u svemu, život u Veneciji je bio prekrasno iskustvo, ne samo poslovno već i privatno. Uz rezultate istraživanja koji će sigurno doprinijeti mojoj akademskoj karijeri, nova poznanstva i prijateljstva stečena u ovih nekoliko tjedana će ostati daleko najvrijedniji rezultat ove mobilnosti.

Sažetak usavršavanja:

Kada se poplave događaju istovremeno zbog visoke morske razine i zbog visokih protoka rijeke, štete i posljedice za društvo i okoliš postaju puno ozbiljnije. Takve događaje nazivamo složenim poplavama. Ovaj problem je posebno izražen u priobalnim rijekama Republike Hrvatske, te se istražuje sklopu projekta „Složene poplave u priobalnoj Hrvatskoj u sadašnjoj i budućoj klimi” (IP-2022-10-7598).

Za potrebe procjene opasnosti od složenih poplava, neophodni su precizni i opsežni podaci o protocima rijeka i o visokim razinama mora. Za razliku od podataka o protocima rijeka koji su lako dostupni i opsežni, podaci o morskim razinama su ograničeni dužinom niza podataka i malim brojem mjernih postaja. Za doktorsko istraživanje asistentice, podaci o morskim razinama nužni su duž cijele obale Republike Hrvatske, a ne samo na pojedinim lokacijama mjernih postaja.

Korištenjem matematičkih modela, moguće je dobiti nizove podataka o morskim razinama duž obale, neovisno o lokacijama mjernih postaja. Jedan od naprednijih modela razvijen je od strane Instituta za znanosti o moru (CNR-ISMAR) u Veneciji, koji je ujedno i domaćin ovog usavršavanja. Korištenjem takvog pristupa za dobivanje preciznih i pouzdanih podataka o morskim razinama značajno će se unaprijediti točnost procjene opasnosti od složenih poplava u Republici Hrvatskoj.

Da bi se provjerila pouzdanost prethodno spomenutog matematičkog modela, rezultati se kontinuirano uspoređuju s izmjerenim podacima morskih razina na talijanskoj obali Jadranskog mora. U sklopu ovog usavršavanja, provest će se usporedba s mjerenjima morskih razina Jadranskog mora i na hrvatskoj obali. Na taj način će se unaprijediti vjerodostojnost rezultata matematičkog modela te će se omogućiti šira primjena dobivenih rezultata.

U Republici Hrvatskoj još nisu provedene analize složenih poplava, stoga će dobiveni pouzdani podaci o morskim razinama značajno poboljšati buduće procjene složenih poplava u Republici Hrvatskoj.

Rezultati usavršavanja bit će prezentirani na međunarodnim konferencijama i objavljeni u znanstvenim časopisima, te predstavljeni javnosti na Građevinskom fakultetu u Rijeci. Uz to, očekuje se jačanje postojeće suradnje između Sveučilišta u Rijeci i Instituta za znanosti o moru (CNR-ISMAR) u Veneciji.