Lu Turković, mag. pharm., zaposlena je kao asistentica na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova na Farmacetusko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsko istraživanje izrađuje u sklopu HRZZ projekta „Nova bioanalitička rješenja za personalizaciju terapije raka dojke“, voditeljice izv. prof. dr. sc. Mirande Sertić, ujedno i mentorice Luinog doktorskog rada. Fokus njenog istraživanja je na razvoju bioanalitičkih metoda za terapijsko praćenje lijekova. U sklopu programa MOBDOK-2023, Lu je provela tri mjeseca na Katedri za biofarmaciju i farmakokinetiku Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani pod mentorstvom prof. dr. sc. Iztoka Grabnara, gdje je nadogradila svoja znanja i vještine u području primjene populacijskih farmakokinetičkih modela.
Što Lu kaže o svom iskustvu u Ljubljani:
Moje usavršavanje u Ljubljani, na Katedri za biofarmaciju i farmakokinetiku, provedeno je pri kraju izrade mog doktorskog istraživanja, no time nije izgubilo na vrijednosti. Dapače, tematika kojom sam se bavila tijekom ova tri mjeseca u Ljubljani omogućila mi je temeljitije sagledati i interpretirati rezultate mog dosadašnjeg istraživanja te je stvorilo podlogu za nastavak mog znanstvenog rada u području bioanalitike i farmakokinetike. Upravo s tim ciljem sam i odabrala mentora za svoje usavršavanje, prof. dr. sc. Iztoka Grabnara, koji ima dugogodišnje iskustvo i ekspertizu u ovom području.
Tijekom izrade doktorskog rada bavila sam se razvojem bioanalitičkih metoda za terapijsko praćenje šest antitumorskih lijekova. Uglavnom sam se fokusirala na analitički dio, od razvoja metode pripreme složenog uzorka do optimizacije uvjeta analize. No, tek upoznavanjem populacijskog farmakokinetičkog modeliranja, koje povezuje izmjerenu koncentraciju lijeka u krvi pacijenta s njegovim individualnim karakteristikama, poput tjelesne mase, dobi, biokemijskih parametara, moji rezultati dobivaju širi značaj u kontekstu personalizirane medicine. U sklopu ovog usavršavanja imala sam priliku upoznati glavne postavke i principe farmakokinetičkog modeliranja, naučiti kako pripremiti podatke za analizu, implementirati i primijeniti farmakokinetički model te prikazati i interpretirati dobivene rezultate, sve s ciljem procjene adherencije pacijenata antitumorskoj terapiji. Adherencija, odnosno pridržavanje propisanoj terapiji, ključna je za postizanje odgovarajuće učinkovitosti antitumorskog liječenja, a primjena farmakokinetičkih modela i simulacija predstavlja inovativan pristup za njeno praćenje, kao i kasniju evaluaciju njenih utjecaja na ishode liječenja.
S mentorom i njegovom istraživačkom skupinom ostvarila sam vrlo ugodnu i kvalitetnu suradnju za koju vjerujem da će se nastaviti i produbiti u budućnosti kroz daljnju razmjenu znanja i iskustava, ali i rješavanje novih znanstvenih pitanja. Na temelju rezultata dobivenih tijekom moje mobilnosti planiramo objavu znanstvene publikacije, a udružit ćemo snage i u pisanju zajedničke projektne prijave.
Nekoliko rečenica o Farmaceutskom fakultetu, Ljubljani i Sloveniji
Farmaceutski fakultet Sveučilišta u Ljubljani osnovan je 1960. godine. Danas obuhvaća dvije, prostorno relativno bliske glavne lokacije na kojima se odvija nastavna i znanstvena aktivnost. Osim prijediplomskog i diplomskog studija farmacije, na fakultetu se provode i studiji medicinske biokemije, kozmetologije, poslijediplomski studij industrijske farmacije te doktorski studij biomedicine. Može se pohvaliti sofisticiranom znanstveno-istraživačkom opremom i velikim brojem nacionalnih i međunarodnih projekata, kao i suradnji s industrijom i drugim akademskim institucijama uključujući moj matični Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Štoviše, čak troje mojih kolega i prijatelja s FBF-a trenutačno radi na ljubljanskom fakultetu kao mladi istraživači, tako da sam svakog dana imala prilike čuti i prozboriti koju hrvatsku, što je pridonijelo tome da sam se tijekom boravka osjećala kao kod kuće. Općenito me se dojmila društvena komponenta fakulteta, od postojanja zajedničkih prostora za druženje uz ručak ili kavu, preko učestale organizacije različitih radionica i info-dana do fakultetskih izleta, što osigurava zdravu i opuštenu radnu atmosferu.
Ljubljana se pokazala kao idealan mali grad za mobilnost u božićnom razdoblju; uz idilične vremenske prilike i bogat kulturni sadržaj nikad nije bilo dosadno. Troškovi stanovanja i života bili su adekvatno pokriveni dobivenom stipendijom, bez koje ovakav boravak ne bi bio lako održiv, stoga sam zahvalna HRZZ-u na pruženoj prilici. Dobivena znanja, ostvarena suradnja i nezamjenjivo iskustvo boravka na stranoj instituciji obogatili su cjelokupni doživljaj mog doktorskog studija i ispunili su sva moja očekivanja.