Lia Vidas je asistentica u Centru za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju te su joj područja stručnosti arheozoologija i paleoproteomika. Zaposlena je putem Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-2021-02). U okviru njenog doktorskog istraživanja i ostraživačkog projekta „Prapovijesni lovci i sakupljači u lstri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena” voditelja dr. sc. Ivora Jankovića, bavi se pitanjima lovnih strategija ljudskih populacija na prostoru lstre tijekom razdoblla paleolitika koristeći nove analitičke metode. U okviru programa MOBDOK Lia je provela na Sveučilištu u Tübingenu, gdje joj je mentor-domaćin bila Dr. Britt Starkovich.

Zašto ste odabrali Sveučilište u Tübingenu kao Organizaciju-domaćina, odnosno dr. Britt Starkovich kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

Odabrala sam Sveučilište u Tübingenu iz razloga što se radi o istraživačkoj grupi koja je u polju arheozoologije na jako dobrom glasu. Dr. Starkovich, njena grupa i njihova komparativna kolekcija jedne su od najjačih u Europi. Upravo mi je ta kolekcija, tj. velik broj kosturnih ostataka različitih životinjskih vrsta, bila potrebna kako bih stekla više znanja i iskustva u obradi životinjskih ostataka s arheoloških nalazišta. Prethodno nije postojala suradnja s ovom istraživačkom grupom, što me u početku malo brinulo. Ispostavilo se da je dr. Starkovich od početka naše komunikacije i dogovora bila iznimno susretljiva i otvorena za suradnju i taj nedostatak prethodnih poznanstava nije nimalo utjecao na moj boravak.

Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

Sveučilište u Tübingenu je iznimno veliko te ima dugu tradiciju, pa su zato i razlike velike. Moja matična institucija primarno je znanstveni institut, s relativno malo ljudi. U Tübingenu su istraživačke grupe puno veće, i puno je ljudi koji se bave arheozoologijom, dok sam na svojoj matičnoj-instituciji sama. Zato je bilo jako produktivno i zanimljivo je vidjeti što tvoji “vršnjaci” sve rade. Kada je počeo semestar, išla sam i na neka predavanja tako da sam imala doticaja i sa studentima na razini diplomskog studija. Cijela priča je vrlo internacionalna, ima ljudi od svuda što mi se baš svidjelo. Infrastruktura je jako dobra – od mikroskopa i interneta do komparativne kolekcije velikog broja životinjskih vrsta koja je meni bila i najvažnija. Što se tiče međuljudskih odnosa, atmosfera je opuštena, ali se radi i ljudi imaju povjerenja jedni u druge. Jednostavno rečeno, jedno zdravo okruženje.

Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Mogu iskreno reći da su moja očekivanja i nadmašena. Rad na Organizaciji-domaćinu i s mentorom-domaćinom bio je jako ugodan i produktivan. Trajanje mobilnosti bilo je dovoljno za ono što smo inicijalno planirali, ali mi je pred kraj bilo žao da u startu nisam planirala ostati malo duže jer ima još puno toga što sam od ljudi tamo mogla naučiti. Što se tiče moje disertacije, zajedno s dr. Starkovich sam detaljnije analizirala neke od svojih uzoraka na morfološkoj i tafonomskoj razini, što sam uključila u rad. Ipak, ovaj boravak će najviše utjecaja imati na moj daljnji rad u vidu morfološke arheozoološke analize koja će postati nezaobilazan dio mog budućeg rada na arheološkom materijalu.

Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.

Zaista se nadam da ću i u budućnosti surađivati s dr. Starkovich. Već smo razgovarale o potencijalnim budućim mobilnostima i zajedničkoj obradi arheološkog materijala, što ćemo, nadam se, konkretizirati nakon što doktoriram. U planu je i zajednička publikacija vezana za faunsku analizu jednog srednjopaleolitičkog skupa s područja južne Njemačke, na kojoj sam radila tijekom mog boravka u Tübingenu, zajedno s drugim doktorskim studentima.

I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Tübingena? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Život u Tübingenu bio je jedno jako pozitivno iskustvo. Grad je relativno malen, a većinu stanovništva čine studenti. Svugdje se može pješke ili biciklom, a sam grad je pun zelenila. Smještaj je bilo nešto teže pronaći, ali na to su me upozorili pa sam krenula tražiti dosta rano. Obzirom na iznos stipendije, odlučila sam tražiti sobu u stanu s drugim studentima. Iako je moje trajanje mobilnosti od 2,5 mjeseca bilo dosta nezgodno, uspjela sam pronaći super stan s dvije cimerice. Troškovi stanovanja dosta su viši nego u Hrvatskoj, ali mi je iznos stipendije ipak bio dovoljan za pokrivanje svih potrebnih troškova.