Dr. sc. Leonarda Vugrin zaposlena je kao asistentica u Laboratoriju za sintezu i katalizu u čvrstom stanju na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu u okviru “Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti” (DOK-2021-02) pod mentorstvom dr. sc. Ivana Halasza. Istraživačka grupa u kojoj radi usmjerena je na mehanokemijske reakcije i praćenje reakcijskih mehanizama u realnom vremenu primjenom Ramanove spektroskopije. Leonarda je u okviru programa MOBDOK provela nešto više od mjesec dana na Sveučilištu u Birminghamu, gdje joj je Mentor-domaćin bio Prof. Tomislav Friščić.
Zašto ste odabrali Sveučilište u Birminghamu kao Organizaciju-domaćin odnosno prof. Tomislava Friščića kao mentora-domaćina?
Odluku o odlasku na Sveučilište u Birmingham donijela sam prvenstveno zbog znanstvenog profila istraživačke grupe prof. Tomislava Friščića koja je svjetski prepoznata u području mehanokemije. U njihovom se radu intenzivno istražuju inovativni pristupi poput rezonantnog akustičnog miješanja materijala, tehnike koja se u Hrvatskoj zasad ne koristi. Takav pristup omogućuje sintezu bez rizika od kontaminacije reakcijske smjese budući da se materijali miješaju isključivo oscilacijom posude što otvara mogućnost za istraživanje reakcija u uvjetima koji se razlikuju od onih u klasičnim vibracijskim mlinovima s kuglicama za mljevenje. Posebno me zanimalo ispitivanje kako se ta tehnika može primijeniti u reakcijama kondenzacije, ali i one energijski zahtjevne koje se uobičajeno odvijaju pri visokim temperaturama. Osim prilike za rad na modernoj opremi, dodatni razlog bio je i rad u grupi koja je međunarodna i gdje se svakodnevno susreću različite perspektive i pristupi rješavanju problema, što je iznimno vrijedno iskustvo za mladog istraživača u razvoju.
Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?
Najveća razlika odnosi se na infrastrukturu i dostupnost napredne opreme. Tijekom boravka, istraživanja sam provodila u novootvorenoj zgradi Molecular Sciences, opremljenoj suvremenom instrumentacijom. Razlika se primjećuje u organizaciji svakodnevnog rada, strogo definiranim sigurnosnim protokolima, detaljnoj evidenciji planiranih i obavljenih zadataka. Sustav takve razrađene logističke podrške omogućuje da se znanstveni rad odvija vrlo sigurno i transparentno. Osim tehničkih resursa, članovi grupe i tim znanstvenika educiranih za specifične metode otvoreni su za prenošenje znanja i brzo pružanje informacija kroz razne stručne treninge i dodatne edukacije, a na temelju kojih se u konačnici dobiva i certifikat. Moj istraživački rad bio je u velikoj i dinamičnoj grupi za što je potrebna prilagodba i samostalnost, međutim atmosfera je bila profesionalna i motivirajuća, a istodobno vrlo ugodna i podržavajuća. Cjelokupno iskustvo boravka izvan Hrvatske dalo mi je priliku da sagledam i prednosti domaće znanstvene zajednice, ali i da se dodatno motiviram za budući rad i nova međunarodna iskustva.
Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva?
Iako je moj boravak na Sveučilištu u Birminghamu trajao svega 32 dana, u potpunosti je ispunio moja očekivanja, jer sam imala priliku iz prve ruke upoznati način rada u jednoj od vodećih istraživačkih grupa u području mehanokemije. Tijekom mobilnosti uspjela sam provesti željene eksperimente kao i proširiti spektar ispitivanja budući da su se svakodnevno pojavljivala nova pitanja koja su usmjerila moj rad prema novim ciljevima. Dobiveni rezultati pokazali su se vrijednima te će poslužiti kao temelj za buduća ispitivanja koristeći ovu tehniku. Ova prilika koju sam dobila svakako će mi dugoročno pomoći u oblikovanju metodologije rada, ali i otvoriti nove perspektive u mom znanstvenom razvoju.
Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, dodatne posjete i slično?
Da, planiramo nastaviti suradnju. Tijekom boravka dobiveni su rezultati koji imaju potencijal za daljnji zajednički rad, a ova je mobilnost otvorila prostor za buduće projekte i dugoročnu suradnju kroz kontinuiranu razmjenu iskustava i znanja.
I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Birminghama? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?
Birmingham je drugi najveći grad u Engleskoj po broju stanovnika, pun različitih kultura, a posebno se ističe ulaganje u Sveučilište i obrazovanje. U sveučilišnom dijelu grada svakodnevno se organiziraju različiti događaji koji studentima olakšavaju i obogaćuju studentski život. Kampus je vrlo prostran i nudi velik izbor prostora za rad i učenje, čitaonica, kao i uređenih parkova namijenjenih odmoru i druženju. Uz to, unutar kampusa nalaze se sportske dvorane i restorani s raznovrsnim kuhinjama, što studentima daje priliku i za opuštanje i za upoznavanje novih ljudi iz cijelog svijeta. Sveučilište je izvrsno povezano s ostatkom grada, a i sam grad s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva, što omogućuje lako planiranje kraćih putovanja i upoznavanje različitih dijelova zemlje. Smještaj je bio skuplji od očekivanog, ponajviše zbog kratkoročnog trajanja boravka i općenitog porasta cijena, ali stipendija je bila dovoljna za pokrivanje osnovnih troškova. Unatoč tipičnom britanskom vremenu, boravak u Birminghamu pružio mi je vrlo pozitivno iskustvo. Rad u tako velikom i međunarodnom okruženju, uz pristup suvremenoj infrastrukturi i svakodnevnu razmjenu ideja s istraživačima različitih profila potvrdio mi je važnost međunarodnih iskustava za razvoj znanstvene karijere. Zato bih svima na ovom doktorskom putovanju preporučila da se odvaži napisati projekt, prijaviti se za mobilnost i iskoristiti priliku koju ovakvi programi nude, jer benefiti, iskustva i poznanstva koja donesu ostaju trajno vrijedna.
Sažetak Leonardinog usavršavanja:
Znanstveno usavršavanje na Sveučilištu u Birminghamu u grupi prof. Tomislava Friščića bilo je usmjereno na istraživanje mehanokemijskih reakcija u rezonancijsko akustičnoj miješalici, inovativnoj tehnologiji koja omogućuje miješanje i aktivaciju reakcijskih sustava bez korištenja kuglica za mljevenje. Poseban naglasak stavljen je na aldolnu kondenzaciju i Diels–Alder cikloadiciju, reakcije koje se u otopini uobičajeno provode pri povišenim temperaturama, a koje su u ovom sustavu pokazale nova i zanimljiva svojstva. Dobiveni rezultati potvrđuju da rezonancijsko akustično miješanje može biti uspješno primijenjeno u provođenju temperaturno potpomognutih reakcija u krutom stanju, ali i olakšati izolaciju određenih molekula. Takva saznanja otvaraju prostor za daljnju optimizaciju reakcijskih uvjeta i obradu podataka, a ujedno pokazuju i potencijal ove tehnologije za razvoj održivije sintetske kemije.