Studijski boravak Lee Pašalić u Pragu

Lea Pašalić, mag. chem., zaposlena je na Institutu Ruđer Bošković, u Laboratoriju za inženjering biomembrana u okviru Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-2021-02), a svoje doktorsko istraživanje provodi u okviru Uspostavnog istraživačkog projekta “Model demijelinizacije na molekulskoj skali pri fiziološkim i patološkim uvjetima” voditeljice dr. sc. Danijele Bakarić. U okviru natječaja MOBDOK-2023 Lea je provela 3 mjeseca na Heyrovský institutu za fizikalnu kemiju u Pragu, gdje joj je Mentor-domaćin bio Prof. Radek Šachl. U nastavku donosimo njezine dojmove.

 

Zašto ste odabrali Heyrovský institut kao Organizaciju-domaćin odnosno Prof. Šachla kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

Odabir organizacije/mentora-domaćina prvenstveno se temeljio na pronalaženju grupe koja se bavi sličnom problematikom kao i moja matična grupa te se ističe znanstvenom izvrsnošću u tome području. Budući da grupa dr. Radeka Šachla primjenjuje fluorescencijsku spektroskopiju u istraživanju strukture, funkcionalnosti i dinamike biomembrana, uvidjeli smo da bi znanje koje bi stekla u toj grupi pridonijelo našim dosadašnjim istraživanjima. Prethodno nismo surađivali s grupom dr. Radeka Šachla, međutim do suradnje nas je doveo zajednički suradnik obje grupe.


Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

S obzirom na to da koristimo drugačije tehnike u provođenju naših istraživanja, rekla bih da je primarna razlika u opremi koju posjedujemo. Iako na matičnoj instituciji imam svu opremu koja mi je potrebna za izradu doktorske disertacije, boravak na Heyrovsky Institutu u Pragu mi je omogućio da koristim opremu koju ne koristimo inače u našem radu, a dobiveni rezultati uvelike će se koristiti za razumijevanje sadašnjeg istraživanja. Osim toga, smatram da su uvjeti za rad i međuljudski odnosi relativno slični. Grupa je nešto veća nego moja grupa na IRB-u, no sam način rada i funkcioniranje grupe je slično. Bila sam uključena u sve aktivnosti, sudjelovala sam redovno na grupnim sastancima te sam imala sastanke s mentorom koji je pratio tijek i napredak istraživanja.


Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Moja očekivanja su definitivno ispunjena. Ne bih rekla da su svi postavljeni ciljevi u potpunosti ostvareni, ali isto tako to ne umanjuje vrijednost posla koji je obavljen. Budući da s eksperimentima nije uvijek sve pravocrtno i kako mi zamislimo, uvijek dobro dođe još malo vremena. Važno je da smo uhodali metodu, odradili veći dio posla i postavili temelje za nastavak provedbe eksperimenata obje grupe kako bi se završila cijela priča. Stečeno znanje i iskustvo definitivno će mi koristiti za završetak doktorske disertacije, a sama poznanstva koja sam ostvarila i za potencijalno poslijedoktorsko usavršavanje.


Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i slično?

Suradnja se svakako nastavlja, primarno za završetak eksperimenata koji su započeti za vrijeme mobilnosti, a zatim i pisanje zajedničke publikacije. Osim što je suradnja ove dvije grupe kroz program mobilnosti pružila brojne prednosti u vidu poboljšanja kvalitete rada i izvrsnosti obje grupe, otvara vrata i za potencijalnu buduću međuinstitucionalnu suradnju.


I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Praga? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.

Cijelo iskustvo, privatno i poslovno, je bilo odlično. Iako ovo nije bio prvi puta da sam u Pragu, još jednom sam se uvjerila da je Prag prekrasan grad, siguran i bogat sadržajima u kojima se može uživati u slobodno vrijeme. Nisam imala problema s pronalaskom smještaja jer je preko Akademije znanosti Republike Češke moguće boraviti u njihovom smještaju po manjoj cijeni. Dobivena stipendija je bila dovoljna za pokrivanje troškova života. Sve u svemu, svim doktorandima koji se dvoume oko prijave na ovaj program, definitivno bi preporučila da iskoriste ovu priliku.

Sažetak Leinog usavršavanja:

Dostava lijekova unutar stanica predstavlja ključni izazov u suvremenoj medicini. Budući da su stanice okružene membranama koje djeluju kao barijere, štiteći unutrašnjost od stranih tvari, tradicionalni načini dostave lijekova, poput oralnog unosa ili intravenozne primjene, često su neučinkoviti i mogu uzrokovati nuspojave štetne za zdravlje. Budući da postoji velika potreba za razvojem novih načina „pametne“ dostave lijekova, kao alternativa tradicionalnim načinima dostave lijekova nameću se peptidi koji sa ili bez određenog tereta prodiru u stanicu (engl. cell penetrating peptides, CPPs). CPP-ovi su kratke sekvence koje ne sadrže više od 20-ak aminokiselina, uglavnom kationskih i hidrofobnih, te predstavljaju potencijalnu revolucionarnu tehnologiju u biomedicini. Njihova sposobnost prolaska kroz membranu sa ili bez tereta bez narušavanja membranske strukture otvara vrata za inovativne terapeutske pristupe. Buduća istraživanja u ovom području mogla bi proširiti mogućnosti terapijskih opcija i pridonijeti medicinskim dostignućima u borbi protiv raznih bolesti. lako se posljednjih desetljeća provode intenzivna istraživanja na membranama, dublje razumijevanje njihove strukturne organizacije i međusobne interakcije sastavnih dijelova na molekulskoj razini kao i interakcija lipidnih membrana s peptidima i dalje su nedovoljno razjašnjeni. Mehanizam prodiranja CPP-ova ovisi o sastavu peptida, molekulskom teretu koji prenosi, ali i o sastavu membrane, no pojedini koraci u samom mehanizmu ulaska CPP-ova u stanicu ostaju nerazjašnjeni. U sklopu predloženoga projekta istražit će se utjecaj peptida koji u sebi sadrže aminokiseline arginin/lizin na lipidne membrane koje po sastavu oponašaju stanice eukariota odnosno prokariota, a pritom će se koristiti kalorimetrijske, spektroskopske i mikroskopske tehnike. Osim što će se istražiti razlika u adsorpciji oligopeptida R9 i K9 na molekulskoj razini na različitim modelnim mebranama različitog oblika i veličine (kalorimetrija, UV-Vis i FTIR spektroskopija) na matičnoj instituciji, okarakterizirat će se i utjecaj fluorescentnih proba kojima se obilježavaju peptidi i lipidi na njihovu međusobnu interakciju (fluorescencijska spektroskopija i mikroskopija) u sklopu predloženog projekta. Eksperimentalni rezultati dobiveni na J. Heyrovsky Institute of Physical Chemistry u Pragu, pod vodstvom prof. Sachla upotpunit će se eksperimentalnim rezultatima dobivenima na matičnoj instituciji, te računskim simulacijama u suradnji s dr. sc. Barbarom Pem (IRB), kao i u suradnji s računskim grupama u Pragu (dr. sc. Mario Vazdar, University of Chemistry and Technology, Prag).