Asistentica Ivona Baniček, mag. geol., u sklopu svojeg doktorata istražuje vegetacijski odziv istočnog dijela Jadrana tijekom pleistocena i holocena, s ciljem određivanja detaljne paleoekološke slike. Zbog sljubljenja geologije i biologije, doktorsko istraživanje ima dva mentora: dr. sc. Koraljku Bakrač, višu znanstvenu suradnicu Hrvatskog geološkog instituta te doc. dr. sc. Daria Hruševara, docenta s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. U okviru programa MOBDOK-2023 Ivona je provela tri mjeseca na Globe Institute Sveučilišta u Kopenhagenu, gdje joj je Mentorica-domaćin bila doc. dr. sc. Ana Prohaska. U nastavku slijede Ivonine impresije.
Globe institut je prvoklasna istraživačka ustanova u sklopu Fakulteta medicinskih znanosti Sveučilišta u Kopenhagenu. Osnovna misao vodilja institucije je interdisciplinarni pristup rješavanja problematike na razmeđu prirodnih i humanističkih znanosti. Institut je podijeljen na šest pododsjeka, a fokus moje mobilnosti bio je odsjek GeoGenetics koji se bavi povezanosti genetike, geologije i arheologije. U sklopu te sekcije postoji jedanaest istraživačkih grupa, a ja sam se priključila istraživanju doc. dr. sc. Ane Prohaske, koja je voditelj grupe za konzervacijsku paleogenetiku i paleoekologiju. Naime, docentica Prohaska proučava pelud i peludnu DNK te me se osobito dojmila njezina predanost i strast prema znanstvenom cilju, što je i mene jako motiviralo. S obzirom da je tema mog doktorskog istraživanja paleoekologija istočne obale Jadrana kroz proučavanje palinomorfa (peludi, spora i ne-peludnih palinomorfa), brzo smo pronašle zajednički jezik.
Ideja je bila izvođenjem eksperimenata na testnom sedimentu doprinijeti razvoju metode za analizu drevne peludne DNK, i uspoređivanja očuvanosti drevne peludne DNK s različitih projektnih lokaliteta. Također će se rezultati usporediti s palinološkom analizom promatranog područja, no to još moram mikroskopirati i interpretirati u Zagrebu.
Tijekom svog boravka ispitivala sam različite metode izolacije peludi iz sedimentnog uzorka, ali s naglaskom na nedestruktivnosti s obzirom da većina metoda koristi jake kiseline i baze koje nepovratno oštećuju DNK molekulu te nisu pogodne za DNK istraživanja. Sudjelovala sam u laserskoj mikrodisekciji individualnih zrna peludi s ciljem oslobađanja peludne DNK. Kompletno sam savladala laboratorijski postupak ekstrakcije okolišne DNK iz sedimentnih uzoraka te provjere kvantitete i kvalitete DNK lanaca na Bioanalyzer instrumentu.
Prilika za suradnju s tako predanom znanstvenicom i mogućnost da zajedno s njom radim istraživanja u najmodernijem „čistom laboratoriju“ u kontroliranoj atmosferi s posebnim režimom ventilacije bilo je nevjerojatno iskustvo. Mnogo sam toga naučila, a osjećam se obogaćeno jednom svježom biološkom (genetičkom) perspektivom koja mi je kao geologu jako nedostajala. Stoga sam iznimno zahvalna financijskoj potpori Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu odlazne mobilnosti asistenata, što mi je omogućila ovo iskustvo kroz tri mjeseca (od ožujka do kraja svibnja 2024. godine).
Premda je Kopenhagen iznimno skup grad te su troškovi iznajmljivanja usprkos mnogobrojnim cimerima pozamašni, stipendija je bila dovoljna da omogući neometan rad i život u „Gradu tornjeva“ (eng. City of spires). A osobni utisak danske metropole? Bicikli, bicikli posvuda – raj za frustriranog zagrebačkog biciklista koji nakon godina bježanja pred šoferskim šajbama dospije u prometnu oazu gdje će svako motorizirano vozilo propustiti poplavni val dvokotačnih gurala. Uz popratni učinak smanjene buke i zagađenja prouzročilo je najdojmljiviji utisak grada.
Nasreću za mene da je biciklizam društveno prihvaćen modus kretanja jer bih u protivnom imala velike probleme zbog degustacija različitih vrhunskih pekarskih proizvoda po kojima se grad ističe. Ne spominje se uzalud dansko pecivo!
Danci, premda rezervirani, iznimno su susretljivi i pomoći će svakom putniku-namjerniku, što sam i sama iskusila kada mi je nekoliko puta pao lanac s bicikla te sam morala uvjeravati dobronamjerne prolaznike da ga uistinu znam sama vratiti.
U svakom slučaju, odlično iskustvo, susret s brojnim istraživačima različitih polja i znanstvenih interesa te prilika povezati se i ostvariti suradnje za daljnje istraživačke pothvate i nakon doktorata. Toplo preporučam svima!
Sažetak Ivoninog usavršavanja:
Asistentica Ivona Baniček izučiti će, i pridonijeti daljnjem razvoju, metoda analize drevne peludne i okolišne DNK na Globe institutu Sveučilišta u Kopenhagenu. Dato usavršavanje će unaprijediti znanje i vještine relevantne za njezino doktorsko istraživanje koje je fokusirano na određivanje utjecaja burnih klimatskih uvjeta od posljednjeg ledenog doba do danas na prilagodbu vegetacije istočne obale Jadrana. Komparacijom rezultata palinoloških analiza (istraživanje peludi i spora) i rezultata metoda drevne peludne DNK i okolišne DNK dobiti će se znatno preglednija slika dinamičnog okoliša prošlosti. Istraživanje promjena osjetljivih obalnih ekosustava usred oscilirajuće klime je korisno u kontekstu pripreme adaptacijskih strategija za buduće scenarije. Područje Kvarnera i Dalmacije ima osobit značaj i u arheološkom smislu jer je predstavljalo utočište precima modernog čovjeka koji se nastanio na ovim područjima tražeći sklonište od surovih uvjeta središnje Europe potkraj zadnjeg ledenog doba. Ilustrirati krajolik naših predaka pomaže u predviđanjima okolišnih uvjeta tijekom aktualnih klimatskih promjena. Sva ta pitanja interesiraju i geologe i biologe, a ovo istraživanje bi trebalo objediniti obje perspektive na razvoj klime i okoliša. Asistentici će usavršavanje na Globe institutu omogućiti korištenje najsuvremenije opreme te rad u čistim laboratorijima što će ju profilirati u suverenog istraživača paleoekologa.
