Ivana Zonjić, univ. mag. phys.-geophys. zaposlena je kao asistentica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru Projekta razvoja karijera mladih istraživača (DOK-2023-10). Ivana je dio istraživačke grupe koju je formirao izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević krajem 2019. godine, a koja se trenutačno bavi istraživanjima unutrašnjosti Zemlje na temelju analize različitih vrsta seizmoloških podataka, razvojem inovativnih metoda analize i mjerenja u seizmologiji i primjenom tih metoda na istraživanje seizmotektonskih karakteristika Dinarida i Jadrana. U okviru programa MOBDOK Ivana je provela dva mjeseca u Švicarskoj seizmološkoj službi (SED), koja djeluje pri ETH-u u Zürichu.
Zašto ste odabrali SED-ETH kao Organizaciju-domaćin odnosno dr. Johna Francisa Clintona kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?
Mentora-domaćina predložio je moj mentor zbog prethodne uspješne suradnje na zajedničkim projektima. Istraživačka grupa domaćina već dulje vrijeme bavi se temama koje su bile usko vezane za rad koji smo mi htjeli postići prilikom mobilnosti. Osim toga, ETH ima dugu tradiciju izvrsnosti u znanstveno-istraživačkom radu što je dodatno doprinijelo našem izboru.
Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?
Uvjeti rada su u osnovi vrlo slični onima na mojoj matičnoj instituciji. Kolektiv je internacionalan te se potiče međunarodna suradnja. Kolege su bili otvoreni, susretljivi i spremni pomoći u bilo kojem trenutku, što je stvorilo vrlo ugodnu i produktivnu radnu atmosferu. Najveću razliku koju sam uočila je u širini tema kojima se grupa bavi, uključujući i one koje možda nemaju ‘značajniju’ primjenu u Švicarskoj. Istaknula bih i pristup brojnim znanstvenim bazama i publikacijama, što dodatno olakšava rad i istraživanje.
Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?
Trajanje boravka bilo je dovoljno da ostvarimo sve planirane ciljeve, ali i da se dodatno uključim u druge aktivnosti istraživačke grupe. Imala sam priliku upoznati se s aktualnim projektima na instituciji, sudjelovati u diskusijama te pratiti seminare. Dobila sam uvid u različite pristupe znanstvenom radu, te su me ostali članovi tima poticali na razmišljanje o mom istraživanju iz drugačije perspektive, što će se sigurno odraziti na kvalitetu i širinu mog daljnjeg rada.
Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.?
Suradnja se nastavlja kroz iduće projekte. Fakultet je nedavno započeo s projektom „Seconds Matter: Cutting-edge Earthquake Early Warning Systems”, financiranim kroz program MAPS, u kojem surađujemo upravo s Organizacijom-domaćin te partnerskom institucijom iz Rumunjske. Tijekom mog boravka u Zürichu započeli smo rad koji se nadovezuje na jedan od ciljeva tog projekta, a koji planiramo dalje razvijati kroz suradnju. U tom kontekstu se očekuju naknadne publikacije, a otvorena je i mogućnost dodatnih posjeta u narednim fazama projekta.
I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Züricha? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?
Boravak u Švicarskoj je bilo vrlo vrijedno iskustvo, kako iz profesionalnog, tako i iz osobnog pogleda. Grad nudi vrlo visoku kvalitetu života, bogatu kulturu, a okružen je nevjerojatnom prirodom te sam iznimno zahvalna na prilici da provedem dva mjeseca u takvom okruženju. Životni standardi u Švicarskoj su vrlo visoki, a to se moglo osjetiti i na troškovima tijekom boravka. Najveći izazov bio je pronaći smještaj s obzirom na ograničenu ponudu, osobito u Zürichu, ali uz pažljivo planiranje, iznos je bio dovoljan za pokrivanje većine troškova.
I da se ponovno nađem pred istim izborom, odluka bi bila ista – a svima koji razmišljaju o ovakvoj prilici mogu je iskreno preporučiti.
Sažetak Ivaninog usavršavanja:
Distribuirana optoakustička mjerenja (engl. Distributed Acoustic Sensing, DAS) prihvaćena su u seizmologiji kao jedan od transformativnih alata za proučavanje Zemlje. Ova inovativna tehnologija koristi svjetlovodne niti kao osjetljive senzore pomaka, dok se sama mjerenja temelje na analizi povratnog raspršenja laserske svjetlosti. Povratni odraz svjetla s nesavršenosti u svjetlovodnoj niti otkriva deformacije izazvane događajima poput potresa. Kako se seizmički valovi šire, oni deformiraju kabel omogućujući mjerenje gibanja tla i određivanje lokacije potresa. Takav pristup otvara nove mogućnosti u seizmologiji, pružajući dosad nezabilježen uvid u seizmičke procese i strukturu unutrašnjosti Zemlje. DAS je jedinstven jer koristi optičke kablove kao senzore koji mogu dosegnuti dužine od nekoliko desetaka kilometara, omogućujući vrlo gustu mrežu za praćenje. Osim toga su i iznimno osjetljivi i mogu zabilježiti širok spektar pojava, od gibanja tla, prolaska vozila, pomaka ledenjaka do zova kitova.
Glavni cilj ovog znanstveno-istraživačkog usavršavanja je savladati metodu kako bismo analizirali podatke u seizmološke svrhe. Jedan instrument postavljen je na seizmički vrlo aktivnom dubrovačkom području, gdje bismo željeli napraviti katalog potresa gdje bi se koristili podaci s ovog instrumenta zajedno s podacima s običnih seizmografa. Usavršavanje će biti prvi korak ka tom cilju, a krajnji rezultat će značajno doprinijeti razumijevanju seizmičnosti i razumijevanju unutrašnjosti Zemlje tog područja.