Iva Vukojević, mag. psych., zaposlena je kao asistentica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru „Projekta razvoja karijera mladih istraživača” (DOK-2021-02) pod mentorstvom prof. dr. sc. Denisa Bratka. Iva i njezin mentor suradnici su na Istraživačkom projektu „Računalni modeli za predviđanje i analizu ličnosti na temelju teksta“ voditelja prof. dr. sc. Jana Šnajdera (FER), čiji je cilj zbližiti područja psihologije i umjetne inteligencije, tj. obrade prirodnog jezika kroz zajednički razvoj interpretabilnih računarskih modela. U okviru programa MOBDOK-2023 Iva je provela šest mjeseci na Sveučilištu u Kopenhagenu, Copenhagen Center for Social Data Sciences (SODAS), gdje joj je mentor-domaćin bila Dr. Rosa Ellen Lavelle-Hill.

Zašto ste odabrali SODAS kao Organizaciju-domaćin odnosno Dr. Lavelle-Hill kao mentoricu-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentoricom ili članovima istraživačke grupe?

Moj glavni cilj ovog istraživačkog boravka bio je steći iskustvo rada sa stručnjakom koji je temeljno psiholog, a u svom radu aktivno koristi metode umjetne inteligencije. Naime, doktorandica sam na interdisciplinarnom projektu psy.txt koji stremi izgradnji “mosta” između psihologije i umjetne inteligencije (UI), primarno područja UI-a koje se bavi tekstom (obrada prirodnog jezika, eng. NLP). Jedan od načina spajanja naših područja je kroz moju doktorsku edukaciju pod mentorstvom psihologa prof. Bratka i stručnjaka za umjetnu inteligenciju prof. Šnajdera. Usto, moji mentori i ja smo se složili da bi bilo fantastično kada bih surađivala s osobom koja je primjer takve interdisciplinarnosti, kako bi se dodatno podupro moj razvoj u tom smjeru. I tako sam pronašla Rosu; jednostavno sam googlala. Kad sam složila popis opcija za ovaj istraživački boravak, postalo mi je jasno da su Rosa i SODAS najbolji odabir. Rosa je psihologinja koja se aktivno bavi UI-om i radila je na prestižnim institucijama poput Instituta Alan Turing, a usto mi je tijekom videopoziva u kojem smo se upoznale bilo jasno da se radi o vrlo toploj, predanoj, stručnoj i odgovornoj mentorici.

Rosa je tada radila u istraživačkom centru SODAS u Kopenhagenu, a to mi je bio drugi važan razlog odabira. Činjenica da ću šest mjeseci provesti u okruženju drugih istraživača koji se bave područjem u koje i sama zalazim – computational social science/social data science – značila mi je mnogo jer je to odražavalo dodatan potencijal za učenje i suradnju. Ova pretpostavka se također pokazala točnom i u centru SODAS sam stekla razna znanja, iskustva, suradnje i prijateljstva.

Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Iskreno govoreći, moja očekivanja su nadmašena. Očekivala sam da će mi ovo biti korisno i zanimljivo poslovno i životno iskustvo, a ono što se dogodilo je da sam se oduševila centrom SODAS i Rosom te sam stekla više znanja, iskustva i suradnje nego što sam planirala. Razlog tome je Rosina, SODAS-ina i danska uključivost. Osim što su me tretirali kao punopravnog člana centra, uključili su me na kolegije koji su mi puno pomogli u usvajanju vještina programiranja u Pythonu, a posebice modela strojnog i dubokog učenja. Također me direktor centra prof. Zettler vrlo proaktivno i efikasno uključio u suradnju na projektu kojim se njegov tim bavi te je doprinio proširenju ideje mog doktorskog rada u novom smjeru, što je novo istraživanje na kojem također skupa radimo. Kasnije sam saznala da se danska uključivost uči od malih nogu – u parku dječjeg vrtića postoji klupa koja signalizira “trebam društvo” i ako neko dijete sjedne na tu klupu, druga djeca znaju da mu trebaju prići.

Moje trajanje studijskog boravka je bilo maksimalno od ponuđenog i, iako bih voljela da je trajalo još duže, mislim da smo dobro iskoristili vrijeme koje smo imali skupa. Većinu ciljeva smo ispunili, a jedan nismo stigli realizirati radi kašnjenja podataka. Taj cilj planiramo završiti kroz nastavak suradnje, prvenstveno tijekom mog istraživačkog boravka u Rosinoj novoj instituciji – laboratoriju Digital Humanities Lab Sveučilišta u Baselu u Švicarskoj. Za sad sve ide po planu, a ovo pišem iz sunca oblivenim Baselom. Ovdje radim s Rosom na dodatnim analizama mojih finalnih podataka doktorskog rada, a rezultate analiza ćemo publicirati. Aktivno smo nastavile suradnju, a suradnju sam nastavila i s prof. Zettlerom kroz dva spomenuta istraživanja. SODAS ću ponovno posjetiti u lipnju, kada se održava uzbudljiva radionica Integrating NLP and Psychology to Study Social Interactions na konferenciji International AAAI Conference on Web and Social Media (ICWSM’25).

Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

Glavna razlika je ta što SODAS centar okuplja oko 70 znanstvenika koji dolaze iz različitih društvenih, a manjim dijelom i prirodnih znanosti, dok svi koriste računarske metode u analiziranju podataka. To mi se svidjelo jer smo metodološki imali “zajednički jezik”, a tematski sam saznala za iznimno zanimljive istraživačke ideje i projekte. Svaki drugi petak smo imali gostujuće predavače ili bi netko iz centra prezentirao vlastita istraživanja. Takva inicijativa doprinosi informiranosti o tome što rade drugi kolege rade i potiče interdisciplinarnu kolaboraciju koja je vrlo prisutna u centru. Činjenica da je Danska bogata zemlja održava se i na znanost – istraživači u centru SODAS imaju pristup iznimnoj količini podataka prikupljenih kroz periodična istraživanja reprezentativnog uzorka Danske. Kao mladoj znanstvenici, bilo mi je vrlo impresivno posvjedočiti u kojoj masi podataka pliva ovaj centar. Oduševilo me i to što Sveučilište u Kopenhagenu ima poseban fond za probna istraživanja visokog rizika, što znači da kad imate neku luckastu ideju koju biste htjeli provjeriti, možete relativno jednostavno od Sveučilišta dobiti “omanji” iznos od recimo 20.000 eura.

I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Kopenhagena? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

U Kopenhagenu sam bila od sredine kolovoza do sredine veljače tako da sam vidjela razna lica ovog šarmantnog grada. Svidjelo mi se to što su danci čitave godine fizički aktivni, bez obzira na dob, i to što je društvo vrlo egalitarno. Politički je država orijentirana prema blagostanju svih građana tako da je teško učiti razlike u socio-ekonomskom statusu. Pribojavala sam se mraka i niskih temperatura, no vrijeme je tijekom zime slično zagrebačkom vremenu (uz jači vjetar), a dani traju samo malo kraće nego kod nas. Duže noći mi nisu bile nikakav problem, naprotiv – Danci su svjetski prvaci u osvjetljenju prostora tako da sam uživala u toplom svjetlu malih i predivnih lampi.

Smještaj sam pronašla vrlo brzo, što nije tipičan scenarij jer sam na primjeru novostečenih prijatelja vidjela da znaju proći mjeseci prije nego što nađu stan ili sobu. Živjela sam u stanu s jednom Dankinjom, na odličnoj lokaciji živahnog i centralnog naselja Nørrebro. Iznos stipendije mi je bio dovoljan za pokrivanje troškova života, s time da sam morala biti oprezna s financijama jer je život u Danskoj vrlo skup.