Karlo Jakac i Luka Lanča zaposleni su na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a svoja doktorska istraživanja provode u okviru Uspostavnog istraživačkog projekta „Autonomni sustav bespilotnih letjelica za traženje i spašavanje na moru (AOSer)“ voditelja izv. prof. dr. sc. Stefana Ivića, gdje sudjeluju u istraživanju i razvoju algoritama, testiranju sustava te implementaciji inovativnih rješenja koja će omogućiti autonomno djelovanje bespilotnih letjelica u stvarnim uvjetima na moru. U okviru programa MOBDOK-2023 Karlo i Luka prijavili su studijski boravak u istom vremenskom razdoblju na istoj organizaciji kod istog Mentora-domaćina te su proveli tri mjeseca na Institutu Idiap u Švicarskoj kod mentora dr. sc. Sylvaina Calinona.
Zašto ste odabrali Idiap Research Institute kao Organizaciju-domaćin odnosno dr. sc. Calinona kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?
Ideja o odlasku na Idiap Research Institute je zapravo stigla je od našeg mentora, prof. dr. sc. Stefana Ivića, koji je prethodno uspješno surađivao s dr. sc. Sylvainom Calinonom i njegovom istraživačkom skupinom RLI (Robot Learning and Interaction Group) u području robotike. Budući da trenutačno radimo na projektu vezanom za pretragu nestalih osoba bespilotnim letjelicama, bili smo vrlo zainteresirani za stjecanje novih znanja i drugih aspekata u području robotike koji bi samo upotpunili naša istraživanja. Ovaj institut je međunarodno vrlo cijenjen, s bogatim iskustvom u područjima kontrole, strojnog učenja i manipulacije robotima, stoga je izbor bio idealan za odlaznu mobilnost. Također, Idiap Research Institute kontinuirano raspisuje natječaje za međunarodne projekte i aktivno surađuje s gostujućim istraživačima, što je samo dodatno olakšalo ostvarivanje suradnje, dok je dogovor s dr. sc. Calinonom postignut vrlo brzo.
Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?
Za razliku od naše matične institucije, koja se bavi istraživanjem i edukacijom studenata, Idiap Research Institute isključivo je istraživački institut, smješten u znatno manjoj zgradi i usmjeren na provođenje istraživanja i projekata. Stoga je bilo vrlo neobično ne vidjeti kako studenti odlaze na predavanja i uče u učionicama. Što se tiče infrastrukture, svaki kat zgrade je zapravo okupiran s istraživačkim skupinama iz različitih područja, koje vode voditelji grupa u disciplinama kao što su bioinformatika, računalni vid, strojno učenje, robotika i autonomni sustavi te sigurnost i privatnost dok je podrum rezerviran za laboratorije, gdje se provode eksperimenti i manipulacije robotima.
Tijekom mobilnosti ustupljen nam je radni prostor u velikom uredu, gdje su se nalazili svi članovi istraživačke skupine. Posebno nam se svidio način organizacije rada, s redovitim tjednim sastancima i dostupnošću mentora za konzultacije, što je uvelike olakšalo postizanje postavljenih ciljeva. Odnosi s kolegama bili su vrlo opušteni, ali i profesionalni – vrata svih ureda uvijek su bila otvorena, a kolege srdačni i spremni pomoći. Suradnja s članovima istraživačke grupe pridonijela je boljem razumijevanju problematike i usvajanju novih metoda pristupanja problemima. Također, s obzirom na to da institut okuplja istraživače iz cijelog svijeta, razmjena znanja nije se ograničila samo na znanstvena područja, već i na različite kulturne i životne perspektive, što je dodatno obogatilo naše iskustvo i omogućilo sklapanje novih prijateljstava.
Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?
Mogli bi reći da je studijski boravak na Idiap Research Institutu nadmašio sva očekivanja koje smo imali u vezi s boravkom u stranoj zemlji, gradom kao takvim, radom na stranom institutu te životom u međunarodnoj sredini. Naravno, postojala je nesigurnost oko prilagodbe u novom okruženju, no zahvaljujući izuzetno srdačnoj i profesionalnoj RLI istraživačkoj skupini, boravak na institutu bio je iznimno produktivan i ugodan. Također, osoblje instituta bilo je uvijek dostupno za sva pitanja i zahtjeve čime su uvelike pridonijeli zadovoljstvu našeg boravka.
Trajanje studijskog boravka pokazalo se idealnim za ostvarenje svih ciljeva. Zahvaljujući prethodnom dogovoru s dr. sc. Calinonom, već prije dolaska na institut imali smo jasno definirane istraživačke planove, što je omogućilo da tri mjeseca budu potpuno iskorištena za postizanje željenih rezultata. Međutim, definitivno smo željeli ostati još koji mjesec na institutu, upravo zbog RLI skupine koja nam je stvarno prirasla srcu. Redovito smo se družili izvan radnih sati, dijeleći ne samo znanstvene ideje, već i ideje za budućnost.
Studijski boravak je značajno obogatio naše znanje i unaprijedio ideje vezane uz naše doktorske disertacije. Analize i rezultate dobivene tijekom boravka planiramo djelomično uključiti u izradu doktorskih disertacija, dok je istraživanje provedeno na institutu već poslano na recenziju u prestižni međunarodni časopis.
Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.?
Suradnja je trenutačno planirana kroz završetak publikacije provedenog istraživanja, a razmatrana je i mogućnost zajedničkog rada na znanstvenim projektima. S obzirom na to da je naš mentor već prije surađivao s institutom, te temeljem ove uspješne mobilnosti, stekli smo dojam da s njihove strane postoji stvaran interes za daljnju suradnju. Iskreno, voljeli bi da upravo ova mobilnost otvori vrata za buduću međunarodnu suradnju, bilo u okviru projekata između ove dvije institucije, bilo s uključenjem drugih institucija u Hrvatskoj.
I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Martignyja? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?
Martigny je zapravo vrlo mali grad s oko 12.000 stanovnika, koji je vrlo sličan gradovima iz kojih mi dolazimo, tako da prilagodba na manju sredinu nije bila teška. Za razliku od života u većim gradovima, ovdje je sve više podređeno poslu, jer se radi od 9 do 18 sati, pa se tijekom tjedna nema previše slobodnog vremena. Međutim, vikendima ima toliko predivnih prirodnih destinacija koje vrijedi posjetiti te bi apsolutno svima preporučili posjet Švicarskoj jer Švicarska stvarno izgleda kao i na slikama. Ovaj mali gradić se nalazi u kantonu Valais, koji je poznat kao jedno od najboljih mjesta za skijanje u svijetu, stoga moramo reći da smo to uvelike i iskoristili te se naskijali kao nikad prije :). Iako su cijene hrane, pića, a pogotovo smještaja u Švicarskoj vrlo visoke, velika pomoć u cijeloj situaciji bila je činjenica da Idiap ima svoje studio apartmane za gostujuće doktorande, što je znatno olakšalo pronalazak smještaja. Sve u svemu, iako je život u Švicarskoj skup, iznos dobivene stipendije bio je dovoljan za pokrivanje troškova smještaja, puta i života.
Sažetak Karlovog usavršavanja:
Cilj znanstveno-istraživačkog usavršavanja je razvijanje metode za izračun polja potencijala koristeći fenomen advekcije i meta modela za predviđanje strujanja na površini mora, te integracija te metode u HEDAC algoritam za navođenje bespilotnih letjelica prema ključnim područjima. Time se izbjegava pretraživanje nepotrebnih područja i štedi baterija. Planira se unaprijediti i razviti pristup predviđanja vjerojatnosnog polja čime će se dodatno poboljšati učinkovitost i pouzdanost operacija u stvarnom vremenu. Također, ovo usavršavanje ima potencijal za širu primjenu u okolišnom inženjerstvu, uključujući praćenje i predviđanje širenja onečišćenja, kretanja objekata u vodi i drugih sličnih scenarija. S obzirom na sve veći interes za autonomne sustave i njihovu primjenu u različitim industrijama, rezultati ovog istraživanja mogli bi značajno doprinijeti razvoju naprednih tehnika upravljanja i navigacije bespilotnim letjelicama te otvoriti vrata za daljnje inovacije i suradnje između istraživačkih institucija i industrije.
Sažetak Lukinog usavršavanja:
Cilj znanstveno-istraživačkog usavršavanja je integracija nestacionarne distribucije mete u HEDAC algoritam za navođenje više bespilotnih letjelica prema ključnim područjima. Time se izbjegava pretraživanje nepotrebnih područja i štedi baterija letjelice, a što je najbitnije, očekuje se bitno povećanje efikasnosti detekcije zbog preciznijeg razmatranja okolišnih uvjeta. Planira se unaprijediti i razviti pristup predviđanja vjerojatnosnog polja, čime će se dodatno poboljšati učinkovitost i pouzdanost operacija u stvarnom vremenu. Također, ovo usavršavanje ima potencijal za širu primjenu u okolišnom inženjerstvu, uključujući praćenje i predviđanje širenja onečišćenja, kretanja objekata u vodi i drugih sličnih scenarija. S obzirom na sve veći interes za autonomne sustave i njihovu primjenu u različitim industrijama, rezultati ovog istraživanja mogli bi značajno doprinijeti razvoju naprednih tehnika upravljanja i navigacije bespilotnim letjelicama te otvoriti vrata za daljnje inovacije i suradnje između istraživačkih institucija i industrije.