Krešimir Burnać, mag. ing. aedif., zaposlen je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za prometnice, Katedri za željeznice, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Ive Haladina, koji mu je ujedno i mentor na doktorskom studiju. Krešimir je zaposlen u okviru Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti” (DOK-2021-02). Istraživački rad asistenta Burnaća obuhvaća ocjenu vozne površine tračnica tramvajskih i željezničkih kolosijeka, analizu buke i vibracija tračničkih vozila te određivanje vibro-akustičkih svojstava tračničkih vozila i kolosijeka.

U okviru programa MOBDOK-2023 proveo je 32 dana na Fakultetu građevinarstva i prometa Tehničkog sveučilišta u Poznanju (Faculty of Civil and Transport Engineering, Poznań University of Technology), pod mentorstvom profesora Bartosza Firlika. Motivacija za odlazak na mobilnost kod profesora Firlika bila je vezana uz činjenicu da se profesor i njegova istraživačka grupa bave istraživanjima usko vezanima uz temu istraživačkog rada asistenta Burnaća. Poljski kolege imaju dobru suradnju s operaterom tramvajske infrastrukture, a samim time i pristup tramvajskim vozilima koja prometuju u Poznanju, što je bio temelj za uspješno provedenu mjernu kampanju u sklopu mobilnosti.

Što Krešimir kaže o svojoj mobilnosti u Poznanju:

S obzirom da se unutar svojeg doktorskog istraživanja bavim relativno kompleksnom i interdisciplinarnom tematikom vezanom uz ocjenu stanja vozne površine tračnice tramvajskog kolosijeka na temelju vibro-akustičkoga odziva tramvajskoga vozila, koja uključuje prikupljanje podataka o razinama vibracija i buke tramvajskog vozila te određivanje vibro-akustičkih svojstava tramvajskog vozila i kolosijeka (dakle osim građevinarstva, uključuje i druge tehničke znanosti kao što su strojarstvo i elektrotehnika) tražio sam mogućnosti usavršavanja na drugim institucijama koje se bave sličnim područjem istraživanja iz pojedinih područja istraživanja u kojima sam želio unaprijediti svoje znanje i prikupiti nova iskustva.

Kada sam saznao za program mobilnosti HRZZ-a MOBDOK-2023, kontaktirao sam nekoliko institucija usko vezanih uz moje područje istraživanja kako bih ostvario kontakt i pokušao dogovoriti odlaznu mobilnost. Istraživačku grupu profesora Firlika izabrao sam zbog činjenice da su se bavili mjerenjima vibracija i buke na tramvajskom vozilu, te zbog njihovog iskustva u ispitivanju vibro-akustičkih i dinamičkih svojstava tramvajskih vozila. Dogovor s profesorom Firlikom i kolegama sa Tehničkog sveučilišta u Poznanju tekao je glatko, te sam usporedno s pisanjem prijave za natječaj u relativno kratkom roku uspio dogovoriti termin mobilnosti.

Vrlo bitno za optimalnu organizaciju vremena na mobilnosti bilo je definirati plan rada po dolasku u Poznanj, kako bi se maksimalno iskoristilo relativno kratko vrijeme mobilnosti. Plan je bio podijeliti 30 dana na tri dijela: pripreme za mjernu kampanju (1. dio), mjerna kampanja te obrada (2. dio) i analiza rezultata (3. dio). Prvi dio mobilnosti prošao je većinom u pripremama za mjernu kampanju i pisanju pregleda stanja područja istraživanja. Unutar drugih desetak dana uspjeli smo organizirati nekoliko (noćnih) mjernih kampanja na kolosijeku i vozilu u suradnji sa operaterom tramvajske infrastrukture u Poznanju. Zaključni, treći dio mobilnosti iskorišten je za dodatna mjerenja na tramvaju (razina buke i vibracija) te obradu i analizu rezultata, diskusiju i predstavljanje aktivnosti koje su izvršene tijekom moje mobilnosti. Kao što se može vidjeti iz navedenoga, nije sve išlo prema predviđenom vremenskom planu, ali na kraju je većina postavljenih ciljeva uspješno ispunjena.  Odrađena su sva planirana mjerenja i dio obrade rezultata koji će se svakako iskoristiti za pisanje doktorske disertacije i pisanje članka za časopis u suradnji s kolegama iz Poljske. Na kraju mobilnosti održan je i sastanak između predstavnika istraživačke grupe u Poznanju i kolega s Katedre za željeznice Građevinskog fakulteta u Zagrebu te su na taj način postavljeni temelji za potencijalnu buduću istraživačku, nastavnu i profesionalnu suradnju.

Ovim putem moram zahvaliti profesoru Firliku i njegovim kolegama i kolegicama, koji su se potrudili da ispune sve moje zahtjeve vezane uz mjerne kampanje i istraživanje, te odgovore na sva postavljena  pitanja, a ujedno i budu podrška za što ugodniji boravak u Poznanju.

Nekoliko rečenica o Tehničkom sveučilištu, gradu Poznanju i boravku u Poljskoj…

Tehničko sveučilište u Poznanju obuhvaća 9 fakulteta (među kojima su i Fakultet građevinarstva i prometa, Fakultet strojarstva, Fakultet automatike, robotike i elektrotehnike), te na njemu radi preko 1 000 zaposlenika, a kolegije pohađa preko 21 000 studenata (od kojih je i velik broj stranih studenata). Grad Poznanj poznat je kao studentski grad jer od ukupno 550 tisuća stanovnika, skoro četvrtinu čine studenti (ukupno preko 130 tisuća studenata, raspoređenih na preko 28 sveučilišta). Navedene činjenice uvelike doprinose ritmu života u gradu koji je živahan, dinamičan i veseo. Grad je čist, uredan, vrlo prikladan za obilaske hodanjem, te u prometu nema prevelikih gužvi. Smještaj u Poznanju nije bilo teško pronaći jer sam došao u razdoblju prije početka nove akademske godine te je cijena najma bila prikladna budžetu koji sam imao na raspolaganju (uz troškove puta, hrane i ostalih troškova života).

Što se tiče javnog prijevoza u Poznanju, on funkcionira kroz autobusni i tramvajski promet, a unutar skoro 5 tjedana korištenja istim, moram priznati da se samo u jednoj ili dvije situacije dogodilo da je tramvaj ili bus zakasnio prema redu vožnje. Kao zaposlenika Zavoda za prometnice, za mene je ta činjenica vrlo interesantna (i pozitivna) jer funkcionalan i točan javni prijevoz predstavlja temelj normalnog funkcioniranja i razvoja gradova. Sve nabrojane pozitivne činjenice o Poznanju (koji je peti po broju stanovnika, a drugi prema ekonomskim pokazateljima u Poljskoj!) ne iznenađuju, ako znamo da je Poljska među najbrže rastućim ekonomijama u EU, a prva u rastu BDP-a među državama u tranziciji. Još jedna pozitivna činjenica (za nas strance) je da veliki postotak mlađeg stanovništva priča engleski tečno, dok se sa starijom populacijom malo teže komunicira na engleskom, no činjenica da su poljski i hrvatski relativno slični pomaže, i moguće se na taj način sporazumjeti oko nekih osnovnih svakodnevnih uputa.

Da se moja mobilnost ne bi svela samo na svakodnevnicu u Poznanju, potrudio sam se i jedan (ali vrijedan) vikend otići do Wroclawa (također studentski grad!), koji me iznenadio vrlo sličnom arhitekturom kao i u Poznanju, ali i brojnim parkovima i zelenilom gdje se moguće odmaknuti od užurbane svakodnevnice. Zaključak mog boravka što se tiče turističke strane bio bi da se Poljsku definitivno mora više puta posjetiti kako bi istražili sve njena poznate i manje poznate kutke i zanimljive lokacije.