Jakov Ratković zaposlen je kao asistent na Uspostavnom istraživačkom projektu „Računalno modeliranje udarnih oštećenja kompozitnih konstrukcija”, koji se provodi na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Cilj njegova doktorskog istraživanja je razvoj numeričke metode za modeliranje popuštanja konstrukcija od višeslojnih tkanih kompozita pri udarnom opterećenju, što će omogućiti modeliranje oštećenja u primjenama poput udara stranih tijela u konstrukciju zrakoplova, sudara automobila i slično. U okviru programa MOBDOK-2023 Jakov je proveo nešto više od mjesec dana na Vojnom sveučilištu u Münchenu (University of the Bundeswehr Munich / Universität der Bundeswehr München), gdje mu je Mentor-domaćin bio Prof. Dr.-Ing. Tobias Dickhut.

Zašto ste odabrali UNIBW kao Organizaciju-domaćin odnosno Prof. Dickhuta kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

Vojno sveučilište u Münchenu na Airbusovom kampusu gdje je smješten Airbus Defence and Space odabrao sam iz vrlo jednostavnog razloga – tamo je zaposlen jedan doktorand (Andreas) kojega sam upoznao tijekom usavršavanja na ljetnoj školi u Italiji prošle godine. S druge pak strane, zrakoplovna, vojna i posebno svemirska tehnologija grane su industrije koje me interesiraju, tako da se ovo činila kao dobitna kombinacija. Tijekom spomenute ljetne škole, Andreas i ja smo razmjenjivali mnogo informacija i iskustava te smo zaključili da bismo trebali surađivati. Primarna ideja je već u tim početnim razgovorima o suradnji bila da ja dođem u München kako bismo napravili zajedničko eksperimentalno istraživanje jer na FSB-u nije dostupna oprema kako za proizvodnju uzoraka, tako niti za ispitivanja koja smo planirali. No, za razliku od uobičajenih “praznih” obećanja koja se na takvim skupovima često razmjenjuju s novo upoznatim istraživačima (i koja su, vjerujem, svim istraživačima i doktorandima dobro poznata), u ovom je slučaju Andreas na vlastitu inicijativu napravio početne korake – raspitao se o mogućnostima kod svojeg šefa (profesora Tobiasa Dickhuta) koji je i bio moj službeni mentor-domaćin, te voditelja tamošnjeg laboratorija. S obzirom da nikada nisam otišao ni na kakvu dužu razmjenu tijekom studija ili srednje škole, a što sam smatrao svojim velikim propustom koji je proizašao naprosto iz lijenosti, odnosno tromosti da se oko toga pokrenem, shvatio sam da je upravo ovo idealna prilika da napokon probam takvo što. Smatram da je svakako presudna za moju odluku bila činjenica da je Andreas također toliko “gurao” da se to ostvari, inače bih možda ponovno odgađao planiranje i ostvarivanje ovog istraživačkog boravka unedogled, pod izlikom da imam jako puno posla i da “ima vremena”.

Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

Glavna je razlika u primarnom fokusu Katedre na matičnoj organizaciji i Instituta na Organizaciji-domaćinu. Na FSB-u smo na Katedri za zrakoplovne konstrukcije gotovo isključivo fokusirani na numeričko modeliranje mehaničkog odziva kompozitnih materijala i konstrukcija u različitim uvjetima opterećenja. S druge strane, Institut na Organizaciji-domaćinu uglavnom je fokusiran na eksperimentalna ispitivanja, dok su numeričke metode slabije zastupljene. Razlika je i u kapacitetu, odnosno veličini organizacijskih jedinica, dostupnoj opremi i strojevima te broju zaposlenika. Na Institutu na UNIBW je zaposleno gotovo tri puta više istraživača, profesora i doktoranada, a dostupna oprema omogućuje preciznu izradu, obradu i mjerenje uzoraka te ispitivanje različitih svojstava u uvjetima brojnih načina opterećenja i atmosferskih uvjeta. Nesumnjivo razlog svih ovih razlika među institucijama proizlazi iz drastične razlike u dostupnim financijskim, pa tako i infrastrukturnim mogućnostima. Također, Organizacija-domaćin znatno je više orijentirana prema industriji i suradnji s velikim i srednjim tvrtkama, za koje odrađuje istraživanja čime ostvaruje prihode i s kojima priprema razne zanimljive projektne prijedloge koji su višestruko korisni za obje strane. Što se tiče međuljudskih odnosa – nisam primijetio nekakvu značajnu razliku. Okruženje je u oba slučaja vrlo poticajno, a kolege međusobno surađuju i pomažu jedni drugima. Jasno je, u slučaju većeg broja suradnika, stvari idu brže i jednostavnije jer se hitni zadaci raspodjeljuju na više dijelova, a stručnost je prisutna u različitim segmentima što omogućuje učinkovitije generiranje rješenja problema i novih ideja. Premda nas u (istraživačkom) radu sputavaju slični problemi administrativno/birokratske prirode karakteristični Europi (tzv. “Red tape”), na Organizaciji-domaćinu neke se stvari ipak rješavaju malo brže i jednostavnije.

Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Sva moja očekivanja su ispunjena, štoviše, čak i nadmašena. Premda stresno, istraživanje je bilo vrlo uzbudljivo i interesantno. Stekao sam neprocjenjiva iskustva i znanja u za mene potpuno novom području eksperimentalnih istraživanja – od planiranja i pripreme te provođenja proizvodnje, preko obrade i označavanja uzoraka te pripreme ispitnog postava pa sve do provedbe ispitivanja i obrade rezultata. Trajanje studijskog boravka bilo je malo prekratko, odnosno radi neiskustva nije uzet dovoljno velik faktor sigurnosti za nepredvidive situacije (kojih, kako sam tijekom boravka naučio, u eksperimentalnom svijetu ima mnogo). Iz tog razloga predviđeni plan nije 100 % izveden, no, istraživački je boravak u svakom pogledu uspješno proveden. Ovaj studijski boravak koji uključuje i eksperimentalno istraživanje imat će značajan pozitivan učinak na doktorsku disertaciju i projekt na kojemu sam zaposlen. Doktorska će disertacija biti obogaćena eksperimentalnim dijelom, koji će svakako upotpuniti moje istraživanje. Uz to, provedeno eksperimentalno ispitivanje dalo je važne uvide u interlaminarno ponašanje tkanih kompozitnih materijala te će rezultirati i objavljivanjem publikacija u recenziranim internacionalnim znanstvenim časopisima.

Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.

Tijekom sastanka s Andreasom i prof. Dickhutom posljednji tjedan istraživačkog boravka, pošto je utvrđeno da su svi sudionici zadovoljni provedbom suradnje, zaključeno je kako će se suradnja između Institucija svakako nastaviti i dodatno ojačati. Osim što će ovaj istraživački boravak biti zaključen objavljivanjem jedne ili više znanstvenih publikacija u renomiranim znanstvenim časopisima, već su započeli razgovori o potencijalnim novim posjetima s moje strane kako bi se provela nova eksperimentalna istraživanja. U planu su i razmjene drugih doktoranada zaposlenih na obje Institucije te potencijalno pisanje zajedničkih projektnih prijava, što svakako predstavlja važan dobitak za matičnu organizaciju.

I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Münchena? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Sveukupan dojam – fantastičnih 6 tjedana u kojima sam uspio spojiti ugodno (putovanje u novi grad, zanimljivo istraživanje i nova poznanstva) s korisnim (nova saznanja, novi poslovni kontakti i proširivanje doktorskog istraživanja). Sprijateljio sam se s kolegama s Instituta i jedva čekamo naš idući susret koji slijedi u Baltimoreu, USA u kolovozu. Osim prekomjernog, napornog i stresnog, no ipak ispunjujućeg i vrlo zanimljivog rada, uspio sam određeno vrijeme provesti i u istraživanju prekrasnog Münchena tijekom tih proljetnih šest tjedana. Uz brojne parkove, povijesne znamenitosti i muzeje, grad naravno nudi i razne opcije za večernje provode i izlaske. Što se smještaja tiče, ponuda za ovakve, srednje dugačke boravke je definitivno bila daleko najmanja. Osim toga, generalno je poznato da je smještaj u Münchenu vrlo skup, što sam i sam doživio. Zbog toga je, rekao bih najviše zbog odabira grada, iznos stipendije bio tek granično dovoljan, no, svakako je pomogao, odnosno praktički omogućio provedbu ovog istraživanja jer nisam pronašao prihvatljive alternativne izvore financiranja.

Poruka za sve možda neodlučne asistente i doktorande slične meni koji naiđu na ovu priču i pročitaju ju do ovdje – iskoristite priliku koji vam nudi MOBDOK poziv. Uz fleksibilnost po pitanju vremena trajanja boravka i odabir institucije po vašoj želji, mogućnosti su vam gotovo beskrajne. Istraživački boravak u inozemstvu, pa čak i ovakav kraći kao što je bio moj, donijet će vam mnogo zanimljivih iskustava i znanja, novih poznanstava i potencijalno prijateljstava. Uz to, vjerujem da su internacionalne suradnje svakako iznimno važne i korisne za one na karijernom putu koji smo mi odabrali. Odvažite se i pokrenite – iskoristite prilike i mogućnosti koje vam se pružaju!