Studijski boravak Hrvoja Lukačića u Lausanni

Hrvoje Lukačić zaposlen je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo. Na istom fakultetu pohađa i doktorski studij Primijenjene geoznanosti, rudarsko i naftno inženjerstvo, smjer Geološko inženjerstvo. U okviru programa MOBDOK proveo je  dva mjeseca na Sveučilištu u Lausanni, gdje mu je Mentor-domaćin bio Prof. Michael Jaboyedoff.

 

Zašto ste odabrali Sveučilište u Lausanni kao Organizaciju-domaćin odnosno Prof. Jaboyedoffa kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima njegove istraživačke grupe?

Profesor Michel Jaboyedoff vodeći je svjetski stručnjak u primjeni daljinskih metoda istraživanja u analizi geohazarda s naglaskom na odrone. Budući da se u svom doktorskom istraživanju bavim primjenom daljinskih istraživanja za analizu pukotinskih sustava stijenske mase i odrona, posjet istraživačkoj grupi Profesora Jaboyedoffa bio je pun pogodak. Profesora Jaboyedoffa upoznao sam na međunarodnoj konferenciji  „5. Regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji“, gdje je započela naša suradnja u obliku njegovog komentorstva za izradu mojeg doktorskog rada te se pokazalo da je posjet njegovoj istraživačkoj grupi logičan slijed događaja.


Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta rada, atmosfere i slično?

Budući da se glavnina mog doktorskog istraživanja provodi na računalu, nije bilo prevelike razlike između matične institucije s koje dolazim i uvjeta na Sveučilištu u Lausanni. Također, ideja ovog znanstvenog usavršavanja nije bila u pristupu istraživačkoj infrastrukturi već razmjeni znanja i definiranja sljedećih koraka u izradi doktorata kao i rad na zajedničkim istraživanjima koja će rezultirati objavom znanstvenih radova. 

Međutim, tijekom boravka kolege doktorandi iz istraživačke grupe upoznali su me s uređajima za provedbu daljinskih istraživanja koje im stoje na raspolaganju kao što su dronovi, laserski skeneri, termalne kamere itd. Što se tiče radne atmosfere, produktivnosti i samog načina rada može se reći da je zaista sve funkcioniralo kao švicarski sat.


Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Sva očekivanja postavljena prije odlaska na mobilnost u potpunosti su ostvarena. Period od dva mjeseca bio je sasvim dovoljan da se sve definirano planom istraživanja ispuni te da se dogovore daljnji koraci suradnje s mentorom.

Tijekom usavršavanja značajno sam unaprijedio svoje znanje u domeni primjene 3D oblaka točaka u inženjerskogeološkom kartiranju stijenske mase kao i vještine programiranja u MATLAB-u što će imati značajan doprinos u nastavku doktorskog istraživanja.


Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.

Suradnja s Profesorom Jaboyedoffom će se nastaviti budući da mi je on komentor za izradu doktorskog rada. Planiram pisati doktorski rad prema Skandinavskom modelu te su u planu najmanje tri publikacije u koautorstvu. Ako bude prilike te raspoloživog financiranja plan je i u budućnosti posjetiti Sveučilištu u Lausannei.


I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Švicarske? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Švicarska je predivna zemlja za život, organizirana, sigurna i čista. Jedina negativna strana su visoki životni troškovi, osobito cijene smještaja. Traženje smještaja bilo je izuzetno komplicirano zbog činjenice da sam išao na relativno kratki period od samo dva mjeseca. Nakon višemjesečne potrage uspio sam pronaći smještaj, međutim cijene su takve da je iznos stipendije jedva pokrio troškove puta i smještaja. Bez obzira na to, iskustvo boravka na Sveučilištu u Lausanni je neprocjenjivo i preporuka svima koji se dvoume da definitivno iskoriste mogućnosti ovog natječaja i iskuse život i rad na nekoj od vodećih svjetskih znanstvenih institucija u svojem polju istraživanja.

Sažetak Hrvojeva usavršavanja:

Procesi odronjavanja predstavljaju problem u gotovo svim dijelovima svijeta jer se pojavljuju iznenada te uzrokuju ekonomske i socijalne gubitke. Bez poznavanja mehanizma nastanka odrona, procesa koji slijede nakon njegove pojave te prostorne distribucije područja izvorišta odrona nije moguće racionalno i odgovorno upravljanje prostorom. U posljednjih dvadeset godina česta je primjena daljinskih metoda istraživanja u okviru izrade karata podložnosti na odronjavanje. Prednost daljinskih metoda prikupljanja podataka primjenom fotogrametrijskih te LIDAR metoda je da omogućavaju izradu 3D oblaka točaka vrlo visoke rezolucije (< 1 cm) za vizualizaciju terena te provedbu inženjersko-geološkog kartiranja i zoniranja. Rezultati regionalne procjene podložnosti na odronjavanje pokazali su da je 8.8% teritorija Republike Hrvatske visoko podložno na mogućnost pojave odrona, s većinom zona u primorskom dijelu Republike Hrvatske. Navedena informacija ukazuje na potrebu stvaranja znanstveno-stručnog okvira unutar kojeg će biti definirana optimalna metodologija za provedbu daljinskih metoda istraživanja, metodologija za provedbu inženjersko-geološkog kartiranja na 3D oblacima točaka te izrađen program otvorenog koda u programskom jeziku MATLAB za provedbu procjene podložnosti na odronjavanje u krupnom mjerilu. U suradnji asistenta Hrvoja Lukačića a s Mentorom-domaćinom profesorom Michelom Jaboyedoffom te Organizacijom-domaćinom Sveučilištem u Lausanni istražit će se utjecaj različitih metoda izrade 3D oblaka točaka (terestrička fotogrametrija, fotogrametrija dronom i terestričko lasersko skeniranje) na kvalitetu 3D oblaka točaka te će se na izrađenim modelima provesti inženjersko-geološko kartiranje. Glavni cilj stručnog usavršavanja bit će razvoj nove metodologije za procjenu podložnosti na odronjavanje u krupnom mjerilu integracijom prostornih kinematičkih analiza i proračuna volumetrijskog broja pukotina. Rezultat će biti predstavljen u obliku programa otvorenog koda razvijenog u programskom jeziku MATLAB za procjenu podložnosti na odronjavanje postavljen u GITHUB otvoreni repozitorij i dostupan široj znanstvenoj i stručnoj zajednici.