David Visentin, mag. med. chem., zaposlen je na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci u laboratoriju doc. dr. sc. Željke Maglice. Davidovo doktorsko istraživanje usmjereno je na proučavanje patogenih bakterija povezanih s parodontitisom i njihov potencijalni utjecaj na integritet krvno-moždane barijere te funkciju živčanog sustava. U okviru programa MOBDOK David je proveo tri mjeseca na Sveučilištu u Kopenhagenu, gdje mu je Mentor-domaćin bio Prof. Jakob Stokholm.

Zašto ste odabrali Sveučilište u Kopenhagenu kao Organizaciju-domaćin odnosno Prof. Stokholma kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

Organizacija-domaćin odabrana je u suradnji s jednim od mojih kolega iz Zagreba dr. sc. Mariom Lovrićem. Preko njega sam dobio preporuku da odem u laboratorij s kojim godinama surađuje. A i sam kolega Lovrić se trenutačno nalazi u istom laboratoriju u okviru programa Odlazna mobilnost viših asistenata. 

Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

Glavna razlika je u međuljudskim odnosima, načinu na koji se znanost gleda i financijama. Da mi je netko rekao da ovako znanost može funkcionirati, prije par mjeseci mu ne bih vjerovao. Ljudi su bili pristupačni, dobri, dragi i voljni prenositi svoje znanje. Tijekom svog boravka četiri različita laboratorija su se uključila u moju edukaciju i izvedbu eksperimenta, što je sve učinilo 1000x lakšim.

Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Moja očekivanja od ove mobilnosti su nadmašena preko svake granice. Ovo iskustvo je promijenilo moje prospekte za budućnost i otvorilo vrata koje na nijedan drugi način ne bih mogao otvoriti. Posao gore zahtijeva prekovremeni rad ako se uzme kraće razdoblje razmjene (tri mjeseca je bilo granično prekratko za ciljeve koje smo postavili), ali sve se uspjelo riješiti i zahvaljujući ovome moj doktorat je značajno kvalitetniji. Da ne kažem da je ovo iskustvo zapravo ubrzalo njegovu izradu.

Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.?

Apsolutno DA na sva pitanja! Nadam se dugogodišnjoj suradnji, te ću se probati vratiti gore preko raznih projekta još barem 2-3 puta do kraja doktorata. Trenutno razmatramo objavu 3 publikacije s time da su se kolege iz Danske još voljni i pridružiti na projekte koje trenutno vodimo u RH.

I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Kopenhagena? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Danska je predivno mjesto za obitavati i sama po sebi predivno organizirana država. Ovo iskustvo i mogućnost koju mi je ova razmjena pružala je neprocjenjiva za moju znanstvenu karijeru na čemu sam neizmjerno zahvalan. Količina metoda, rezultata i network kojeg sam s ovime uspio naučiti je neprocjenjiva za svakog znanstvenika. Smještaj je relativno teško naći pogotovo pri pristojnoj cijeni. Potrebno ga je tražiti barem 2 mjeseca unaprijed gdje se odmah mora platiti polog koji može ići i do 7.000 eura. Radi toga, za sve buduće znanstvenike koji idu istim putem toplo preporučam odgoditi početak razmjene što kasnije moguće kako bi se sve stiglo (od toga da legne novac na račun do uzimanja stana i karte). Što se tiče troškova i stipendije, bilo je malo teško pokriti troškove, ali je izvedivo, pogotovo radi toga što sam i dalje primao svoju plaću od fakulteta (jedini problem je što sam onda imao i stan u RH koji mi je isto mjesečno odbijao 500 eura, bez toga bi bilo lakše!). Danska je među najskupljim državama na listi, što se osjeti na novčaniku (pogotovo zbog stana; ja sam uzeo najjeftiniju opciju za javni studentski smještaj i to je bilo oko 1.000 eura mjesečno + 3.000 eura polog koji još čekam da se vrati). Bitno je također napomenuti da (za Dansku specifično) treba računati da osoba unutar određenih okolnosti mora platiti dodatni mjesec za stan (15. u tekućem mjesecu se osoba mora iseliti iako je sam stan plaćen do 30.). Tako da ako netko ide u Dansku preporučam dvije stvari: prvo – neka se razmjena stavi od 1. u XY mjesecu do 15. u XY mjesecu (tako se najbolje može izbjeći dodatno plaćanje); drugo – dosta je potrebno imati barem 2-3 tisuće eura ušteđevine da se pokriju troškovi dok se ne vrati polog. Osobno me stan sveukupno došao 7.300 eura, od čega čekam da mi se vrati oko 3000 eura nazad (polog), te se ovo smatra kao jeftinija opcija.