Studijski boravak Damjana Jurkovića u Londonu

Damjan Jurković asistent je na Katedri za tehničku mehaniku Građevinskog fakulteta u Rijeci, zaposlen u okviru “Projekta razvoja karijera mladih istraživača” (DOK-2021-02) pod mentorstvom prof. dr. sc. Lea Škeca. U sklopu svojeg doktorskog istraživanja bavi se razvojem novih računalnih alata za smulacije raslojavanja uslojenih kompozitnih nosača. U okviru programa MOBDOK Damjan je proveo tri mjeseca na Sveučilištu Brunel u Londonu, gdje mu je Mentor-domaćin bio Dr Giulio Alfano.

Zašto ste odabrali Brunel University London kao Organizaciju-domaćin odnosno dr. Alfana kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?

Povod za odabir dr. Giulia Alfana kao mentora-domaćina i posljedično Brunel University London kao organizacije-domaćina je njegova dugogodišnja suradnja s mojim mentorom, prof. dr. sc. Leom Škecom. Ta suradnja je vrlo aktivna i do sada je rezultirala brojnim zajedničkim publikacijama i projektima. Dr. Alfano je dio Odsjeka za inženjerstvo Sveučilišta Brunel, a njegova istraživačka karijera usmjerena je na nelinerano numeričko modeliranje mehaničkih problema, s fokusom na probleme mehanike loma. Mogućnost sudjelovanja na ovoj mobilnosti omogućilo je moju potpunu integraciju u istraživačku grupu i usvajanje znanja i ekspertiza dr. Alfana.


Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?

Sveučilište u Rijeci i Brunel University London dijele neke sličnosti. U oba slučaja se radi o mladim sveučilištima s izraženim fokusom na istraživanja – obje institucije su članice mreže YERUN (Young European Research Universites). No za razliku od hrvatskih sveučilišta sastavljenih od fakulteta, Sveučilište Brunel  je centralizirana jedinica s vlastitim odsjecima. Svi odsjeci locirani su na sveučilišnom kampusu, što stvara jednu vrlo dinamičnu okolinu s mnogo edukativnih, društvenih i rekreativnih događanja. Sveučilište Brunel je jedna vrlo internacionalna institucija sa značajnim udjelom stranih studenata. Međukulturalna razmjena sastavni je dio boravka na kampusu i interakcija s ljudima iz gotovo cijelog svijeta je svakodnevica.

Rad na Sveučilištu je fleksibilniji nego kod nas i rad izvan ureda je ustaljena praksa. U co-working uredu za doktorande Odsjeka za inženjerstvo u kojem sam bio smješten protok ljudi znatno odudara od naših ustaljenih dnevnih termina dolaska i odlaska. Iako ured ima kapacitet za tridesetak osoba, rijetko će se u njemu naći veći broj ljudi.

Što se tiče znanstvene infrastrukture, Građevinski fakultet u Rijeci osigurava vrlo visoku razinu sa svojih pet laboratorija, računalnim učionicama te dostupnim programskim paketima te svakako možemo parirati međunarodnim institucijama. No objedinjenost svih sveučilišnih institucija na jednoj lokaciji svakako je prednost Sveučilišta Brunel koju treba istaknuti.


Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?

Moja očekivanja od mobilnosti su i više nego ispunjena! Naravno da je prije same mobilnosti postojala doza neizvjesnosti, vezana uz to hoću li pronaći „zajednički jezik“ s mentorom-domaćinom te hoće li entuzijazam za suradnju biti obostran. Ubrzo se pokazalo kako su te sumnje neosnovane i da će rezultirati mobilnosti biti vrlo konkretni i kvalitetni.

Unaprijed izrađen radni plan, koji je prilično detaljno razrađen prije same mobilnosti, svakako je uvelike doprinio ostvarenim rezultatima. No kao i inače, ne može sve proći kao što je i zamišljeno i tri mjeseca su prošla brže nego smo očekivali. Iako svi ciljevi koji su bili planirani nisu u potpunosti ostvareni, otvorila su se neočekivana pitanja koja su se pokazala vrijedna uloženog vremena. Samim time ostalo nam je još materijala za dugoročni nastavak suradnje.

Nova pitanja koja su se otvorila, kao i uvid dr. Alfana uvelike su doprinijele koncepciji teme mog doktorskog istraživanje. Svakako mogu reći da se fokus mog istraživanja ponešto izmijenio uspoređujući s onim prije odlaska na mobilnost. To je svakako značajniji doprinos od jednog poglavlja doktorske disertacije koje smo očekivali prilikom prijave mobilnosti.  


Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćin i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.?

Nastavak suradnje s mentorom-domaćinom već se ostvaruje te postoje značajni planovi za njenu budućnost. Smatramo kako u ovom trenutku, uz manju doradu, imamo materijala za dvije zajedničke publikacije, te očekujemo da će nastavak istraživanja dovesti do još minimalno jedne. Uz to, u narednom razdoblju planiran je početak dvaju zajedničkih istraživačkih projekata. Kao što sam već naglasio, temelj mobilnosti je dugogodišnja suradnja mog mentora i mentora-domaćina, a njen cilj je moja dublja integracija u istraživačku grupu.


I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Londona? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?

Brunel University London lociran je u gradiću Uxbridgeu koji se nalazi na administrativnom rubu Londona. No unatoč lokaciji cijene najma su izrazito visoke, te mi je uvelike pomoglo to što sam ostvario mogućnost boravka u domu na sveučilišnom kampusu. S druge strane, namjernice su zaista pristupačne. Iako u početku nisam bio siguran hoće li to biti slučaj, pokazalo se da mi je iznos stipendije zaista je bio dovoljan za sve vlastite potrebe.

London sadrži mnoštvo muzeja od kojih velik broj ne naplaćuje ulaz, a oni koji naplaćuju su prilično priuštivši. Uz sve svoje atrakcije, kulturne centre i povijesne lokacije, tri mjeseca nije dovoljno za istražiti grad veličine Londona. Ovo je svakako mjesto u kojem se nešto neprestano događa i nikada nije dosadno. Osobno mi je ova mobilnost bila vrlo značajno životno iskustvo, koje mi je omogućilo kratkotrajni okus života u jednim internacionalnom, višemilijunskom gradu. Susret s brojnim nepoznatim kulturama te stvaranje poznanstava i prijateljstava je nešto što ću zaista dugo pamtiti. Očekujem kako će ovaj period imati i značajan doprinos na moju istraživačku karijeru te rezultirati suradnjama s ostalim doktorandima s kojima u ovome trenutku nisam imao prilike surađivati.

Sažetak Damjanovog usavršavanja:

Raslojavanje je oblik otkazivanja uslojenih kompozita pri kojem dolazi do pucanja veze između slojeva. Kako uslojeni kompoziti imaju široku primjenu u suvremenom inženjerstvu (ovojnice vozila, plovila i letjelica, lopatice vjetroagregata itd.) raslojavanje je pojava koju je izuzetno važno izbjeći pošto njena pojava uglavnom može dovesti do katastrofalnih posljedica.

Kako bi doktorand stekao znanje i iskustvo potrebno za razvoj numeričkih modela u svrhu znanstveno-istraživačkog usavršavanja posjetit će Zavod za strojarstvo i zrakoplovno inženjerstvo Sveučilišta Brunel u Londonu (UK). Tamo će ga u periodu od tri mjeseca ugostiti dr. Giulio Alfano koji je stručnjak za numeričko modeliranje raslojavanja slojevitih nosača. Uz to mentor-domaćin s asistentovim mentorom izv. prof. dr. sc. Leom Škecom ostvaruje dugogodišnju suradnju kroz zajedničke znanstvene publikacije, konferencijska priopćenja, prijave znanstveno-istraživačkih projekata i mobilnost. Štoviše, i sam izv. prof. dr. sc. Leo Škec je nakon završetka doktorata proveo 20 mjeseci na Sveučilištu Brunel pod mentorstvom dr. Alfana u svrhu znanstvenog usavršavanja.

Za vrijeme usavršavanja doktorand Damjan Jurković će s mentorom-domaćinom raditi na nadogradnji vlastitog numeričkog modela za raslojavanje uslojenih kompozita u programskom jeziku Python. Nadogradnje će se odviti u dva različita smjera. U jednom će se postojećem modelu omogućiti modeliranje osjetljivosti ponašanja veznog međusloja na brzinu nanošenja opterećenja. Naime, eksperimentalna ispitivanja su pokazala kako u pravilu vezivo ima veću krutost prilikom nanašanja opterećenja većom brzinom. U drugom dijelu će razviti model veziva koji prepoznaje utjecaje trenja i hrapavosti na lomnim plohama, što povećava otpornost spoja na klizanje. Na kraju usavršavanja planirano je međusobno integriranje ovih dviju mogućnosti (utjecaj brzine i trenje/hrapavost), što će rezultirati novim modelom.

Budući planovi za razvijeni model su istraživanje utjecaja mikrostrukture veziva (poput one kod aditivno proizvedenih materijala/3D printanih materijala) te mogućnosti projektiranja svojstva kompozita pomoću projektiranja mikrostrukture. Model koji će biti razvijen za vrijeme usavršavanja biti će ključan dio za daljnje doktorsko istraživanje asistenta, a rezultati razvijenih alata za simulacije će biti predstavljeni na znanstvenim konferencijama i u časopisima.

Postavke kolačića

Koristimo vlastite kolačiće, datoteke koje se zapisuju u web preglednik na računalu korisnika. Kolačiće dijelimo na obavezne, koji osiguravaju ispravno funkcioniranje internetskih stranica i preporučene, koji nam služe da unaprijedimo Vaše iskustvo na našoj stranici, kao i svoje usluge, analizirajući korištenje naše internetske stranice.