DR. SC. MARTINA KADOIĆ BALAŠKO

Promjene genoma povezane s razvojem rezistentnosti na insekticide u ekonomski važnih štetnika u Hrvatskoj

Pojava rezistentnosti na insekticide kod kukaca ozbiljan je i rastući problem u poljoprivrednoj proizvodnji. Proizvodnju najvažnijih ratarskih (kukuruz i krumpir) i voćarskih (jabuka) kultura u Hrvatskoj ugrožavaju brojni štetnici, među kojima su najvažniji kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte), krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata Say) i jabukin savijač (Cydia pomonella L.) Sve navedene vrste razvile su rezistentnost na insekticide (krumpirova zlatica i jabukin savijač) ili na strategije suzbijanja (kukuruzna zlatica). Iz tog razloga nužno je razviti učinkovite programe praćenja rezistentnosti, koji omogućuju rano otkrivanje rezistentnosti te razvoj i pravovremenu implementaciju antirezistentnih strategija ili strategija upravljanja rezistentnošću.

SNPs (Syngle Nucleotide Polymorphism) novija je metoda analize cijelog genoma utvrđivanjem polimorfizma pojedinih nukleotida. Kroz genotipizaciju pomoću SNPs metode analizirat će se genetska struktura, diferencijacija, protok gena, rasprostranjenost i sposobnost prilagodbe tri navedena štetnika. Primjena SNPs-a u nemodelnim organizmima postala je pristupačno i lako dostupno sredstvo za generiranje važnih podataka o brojnim vrstama što bi inače bilo nemoguće zbog visokih troškova i često nedostatka stručnosti laboratorijskog osoblja. Upotreba SNPs-a nužna je za bolje razumijevanje populacijske genetike kukuruzne i krumpirove zlatice te jabukinog savijača. Takvi podaci, koji podrazumijevanju utvrđivanje promjene genoma povezane s razvojem rezistentnosti I ključni su za provedbu antirezistentnih programa kao sastavnog dijela integrirane zaštite bilja od štetnika.

Ukupno će se genotipizirati 16 populacija kukuruzne, 17 populacija krumpirove zlatice i 19 populacija jabukina savijača. Iz svake populacije analizirat će se po deset jedinki (pet mužjaka i pet ženki zlatica i deset mužjaka savijača). Svaka jedinka činit će jedan uzorak u istraživanju. Cjelovita genomska DNK izolirat će se iz svake jedinke. Kako bi se potvrdilo je li dovoljno DNK izdvojeno za analizu SNPs-a, za svaki uzorak napravit će se lančana reakcija polimeraze (PCR) nakon čega slijedi elektroforeza (1,0 % agaroze).

Pomoću relativno jeftine SNPs metode koja predstavlja analizu kompletnog genoma, utvrdit će se genetska diferencijacija povezana s razvojem rezistentnosti na insekticide kod populacija kukuruzne i krumpirove zlatice te jabukinog savijača (biomarker). Postojanje takvog biomarkera koji detektira promjenu u genomu povezanu s rezistentnošću omogućilo bi brzo otkrivanje i monitoring rezistentnih populacija štetnika te bio prvi korak pri izboru antirezistentnih strategija. To je novi pristup istraživanju genetskih promjena uporabom inovativnih tehnika populacijske genetike i svakako pruža novi uvid u važno područje razvoja rezistentnosti kukaca i njihovo suzbijanje.

Mentor: prof. dr. sc. Renata Bažok (Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet) / prof. dr. sc. James F. Wallman (University of Wollongong) (dvojni doktorat)

Natječajni rok: DOK-2018-01

Martina Kadoić Balaško rođena je 1992. godine u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti upisala je 2018. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nakon završenog preddiplomskog studija Zaštita bilja i diplomskog studija Fitomedicina. Tijekom studija sudjelovala je na nekoliko konferencija te je preko programa CEEPUS boravila na međunarodnoj razmjeni u Beču. Dobitnica je nagrade iz Zaklade Milan Maceljski, stipendije Zaklade Agronomskog fakulteta te stipendije Grada Zagreba. U lipnju 2018. godine zapošljava se na radnom mjestu asistenta na projektu (doktorand). Dosad je objavila sedam znanstvenih radova i jedno poglavlje u knjizi. Kao autor/koautor prezentirala je 10 radova na međunarodnim znanstvenim konferencijama.